Izlaganje specifičnim alergenima i bakterijama tijekom prve godine života smanjuje rizik za razvoj simptoma alergije i astme u genetski predisponirane djece, rezultat je URECA studije.

URECA (Urban Enviroment and Childhood Asthma) longitudalna je kohortna studija provedena u SAD-u kojoj je cilj bio proučiti utjecaj životnih uvjeta na razvoj alergije i astme u djece. Zanimljivo je da su istraživači krenuli s hipotezom da izloženost lošim životnim uvjetima kao što je prisutnost miševa, žohara i grinja u urbanim kućanstvima povećava rizik alergijskih bolesti i astme. Rezultati su bili upravo suprotni.

U istraživanje je bilo uključeno 467 djece koja su živjela u lošim urbanim uvjetima, a čiji bar jedan roditelj boluje od alergije ili astme. Djeca su praćena od prve do treće godine života. 44% djece bilo je senzitizirano na bar jedan aeroalergen, u 36% su zabilježene ponavljane epizode zviždanja u plućima, a 9% djece je imalo ekcem.

Rezultati su pokazali da izlaganje visokim dozama specifičnih alergena u kombinaciji s određenim tipovima bakterija u djece genetski predisponirane za razvoj alergijskih bolesti ima zaštitnu ulogu u razvoju alergije i simptoma astme kao što je zviždanje u plućima. Rezultati se odnose na izloženost žoharskim, mišjim i mačjim alergenima (OR 0.60,0,65,0,75, P<0.1).  S druge strane, negativna povezanost između izloženosti grinjama ili psećoj dlaci i razvoju simptoma alergije ili astme nije nađena. Kao zaštitan faktor nađena je i izloženost bakterijama  Firmicutes i Bacteroidetes u prvoj godini života. Rizičnim čimbenicima su se pak pokazali niska porođajna težina, niska gestacijska dob i pušenje u kućanstvu.

Ipak, za konkretne odgovore kako se navedena saznanja mogu primjeniti u kliničku praksu potrebno je pričekati još nekoliko godina. Sljedeći korak je proučiti prikupljene rezultate u dobi od 7 godina kada će se tek u te djece moći isključiti ili postaviti konačna dijagnoza astme, ističu autori.