Astma je nesumnjivo jedna od najčešćih kroničnih bolesti, često zastupljena u ordinaciji obiteljske medicine i, što je jako važno, prevalencija je u stalnom porastu. Također je važno istaknuti povezanost i udruženost astme s alergijskim bolestima, osobito s alergijskim rinitisom.

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja nastaje međusobnim djelovanjem upalnih stanica našeg imunološkog sustava (mastocita, eozinofila, makrofaga, neutrofila i limfocita), upalnih medijatora (histamin, leukotrieni, prostaglandini) te tkiva i stanica dišnih putova. Napadaji astme mogu biti povremeni, ali je upala kronično prisutna. Napadaji astme i simptomi uzrokovani su tzv. okidačima ili 'trigerima', a to su alergeni iz okoliša kod alergijske astme (peludi trava i stabala, grinje) te stres, hladan i vlažan zrak, zagađenje mikro i makrookoliša i klimatske promjene kod intrizičke astme.

Astma je nesumnjivo jedna od najčešćih kroničnih bolesti, često zastupljena u ordinaciji obiteljske medicine i, što je jako važno, prevalencija je u stalnom porastu. Također je važno istaknuti povezanost i udruženost astme s alergijskim bolestima, osobito s alergijskim rinitisom.

Kod astme dolazi do preosjetljivosti dišnih putova na razne podražaje te se nakon izlaganja rizičnim faktorima dišni putovi zbog spazma mišića, čepova sluzi i edema sluznice sužavaju, a sam protok zraka postaje otežan. Na taj se način javljaju tegobe poput opetovanih napada dispneje, kašljanja, stezanja u prsima, piskanja i difuznog suženja (spazma) bronha koji je uglavnom reverzibilan.

Uzročnici astme su najčešće virusne infekcije, alergeni (grinje, peludi raznih trava i stabala, duhanski dim, aerozagađenja) zatim stres, jaki emocionalni podražaji te kemijski iritansi.

Simptomi astme su vrlo heterogeni, a očituju se u obliku suhog nadražajnog kašlja, zaduhe, zviždanja u prsima koji prolaze spontano ili na primijenjenu terapiju. Izmjenjuju se razdoblja potpune odsutnosti bolesti ili minimalnih simptoma s razdobljima egzacerbacije i akutnih napada. Napadi obično započinju naglo, najčešće noću ili pred jutro, u akutnom napadu pacijent je obično nemiran, uplašen, prisutna je ortopneja, tahipneja, pacijent diše na usta, često uz upotrebu pomoćne respiratorne muskulature.

Dijagnoza se postavlja na temelju iscrpnih anamnestičkih podataka, fizikalnog pregleda te testova plućne funkcije.

U terapiji astme cilj nam je postići i održavati dobru kontrolu bolesti, bez ili sa što manje simptoma koji neće smanjivati kvalitetu života te održavati adekvatnu razinu i kvalitetu svakodnevnih životnih aktivnosti kao i smanjiti na najmanju moguću mjeru egzacerbaciju bolesti. U terapiji su nam bitne opće mjere koje se odnose na izloženost alergenima te aerozagađenju, prestanak pušenja, adekvatno prozračivanje životnog i radnog prostora te edukacija bolesnika.

U terapiji se koristimo dvjema osnovnim skupinama lijekova. Jedna skupina se odnosi na lijekove za kontrolu bolesti: inhalacijski kortikosteroidi, a drugu skupinu čine lijekovi za kontrolu simptoma bolesti – bronhodilatatori.

Prikaz slučaja

Pacijent, starosti 62 godine, pušač (cca 20 cigareta na dan), boluje od arterijske hipertenzije, ishemične bolesti srca te alergijskog rinitisa. Javlja se u ambulantu radi respiratorne infekcije praćene visokom temperaturom, otežanog disanja sa suhim nadražajnim kašljem.

Nakon fizikalnog pregleda te učinjenih laboratorijskih nalaza: SE 31, leukociti 7, eritrociti 3, neutrofili 62, limfociti 20, ordiniran antibiotik širokog spektra te antitusik. Po ordiniranoj terapiji bolesniku se stanje poboljšalo, ali nakon mjesec dana dolazi do otežanog disanja, suhog nadražajnog kašlja, stezanja i piskanja u grudnom košu. Pacijent navodi da su smetnje najjače izražene tijekom noći i pred jutro. Također se žali na hunjavicu i začepljen nos.

Auskultacijom se nađe produljeni ekspirij, učini se RTG pluća: nalaz uredan.

Ordiniran salbutamol 2 x 2 udaha, izbjegavanje fizičkih napora – stanje se po primijenjenoj terapiji kraće vrijeme poboljšalo, ali i dalje prisutno otežano disanje, praćeno piskanjem i stezanjem u prsima. Učini se pulmološka obrada: opstruktivne smetnje ventilacije srednjeg stupnja te se u terapiju uvodi beklometazon proprionat 2 x 100 mikrograma te salbutamol po potrebi.

Nakon 2 tjedna učini se kontrolni pregled pri čemu je stanje bolesnika bilo značajno poboljšano, bez kašlja i bez otežanog disanja. Učini se kontrolna spirometrija: nalaz uredan, bez znakova opstrukcije, auskulacijski nalaz bez znakova bronhospazma. Pacijent je ispunio ACT upitnik koji se sastoji od 5 pitanja: dnevni simptomi, ograničenja fizičkih aktivnosti, prisutnost noćnih simptoma, potreba za uzimanjem hitnog lijeka (salbutamol) te plućna funkcija i učestalost egzacerbacija. Zbroj odgovora iznosio je 23 što opisuje rezultat po kojem je astma bila dobro kontrolirana.

Zaključak

U liječenju su od velike važnosti mjere koje se odnose na izbjegavanje izloženosti alergenima, aerozagađenju te prestanak pušenja.

Dijagnoza astme se temelji na prisutnosti simptoma zaduhe, piskanja, stezanja u prsima te suhog nadražajnog kašlja, pravilnoj procjeni njihovog nastanka nakon izlaganja alergenima, jačem fizičkom naporu, aerozagađenju ili nakon preboljelih i nedovoljno izliječenih respiratornih infekcija, fizikalnom pregledu koji uključuje auskultacijski nalaz produljenog ekspirija kao i nalazu spirometrije s opstruktivnim smetnjama ventilacije.

U terapiji je bitno postizanje dobre kontrole bolesti, bez egzacerbacija i sa što manje simptoma koji u velikoj i značajnoj mjeri umanjuju kvalitetu života. U liječenju su od velike važnosti mjere koje se odnose na izbjegavanje izloženosti alergenima, aerozagađenju te prestanak pušenja.

Literatura

1. NH/NHL/BWHO from the Global strategy for Asthma Management and Prevention, GINA 2006 available from http. / wwww.gina asthma org. 2006
2. Krstić-Burić M., Pavičić F., Rožman A. i sur: Poduke oboljelih od astme, kroničnog bronhitisa emfizema pluća, Liječnički vjesnik, 1997.
3. Tudorić N., Vrbica Z., Pavičić F. i sur., Guidelines for diagnosis and management of asthma in adults of Croatian Respiratory Society, Liječnički vjesnik 2007., 129:315-21
   4.  Popović Grle S. Epidemiologija i značenje astme.  Medicus vol 22., br 1. 2013.; 7-12
4. Liječnički vjesnik 2014 ; 136 : 339- 348
5. Liječnički vjesnik 2010 ; 132 : 370 - 375
6. From the Global Strategy for Astma Management and Prevention Global Iniative for Asthma ( GINA) 2014 , Available from http : /www. ginasthma.org