U ovoj prospektivnoj opservacijskoj studiji provedena je validacija hrvatske inačice testa za kontrolu astme [Asthma Control Test (ACT)] u odraslih osoba s astmom.

U istraživanje je uključeno 90 susljednih bolesnika s astmom. Pulmolog koji nije znao rezultat ACT testa procjenjivao je kontrolu astme u bolesnika prema globalnim smjernicama za astmu [Global Initiative for Asthma (GINA)]. Izvedeni su testovi plućne funkcije i preporučeno je liječenje do sljedećeg kontrolnog posjeta. U sljedeći kontrolni posjet za tri mjeseca došlo je 75 bolesnika, prema planiranom protokolu. Dvoje bolesnika imalo je povremenu astmu, 47 bolesnika blagu trajnu astmu, 31 umjereno tešku trajnu astmu, a 10 bolesnika tešku trajnu astmu.

Prema procjeni pulmologa na prvom pregledu, 12 bolesnika imalo je nekontroliranu astmu, 10 loše kontroliranu, 47 djelomično kontroliranu, 16 dobro kontroliranu, dok je njih 5 imalo astmu potpuno kontroliranu dotadašnjim načinom liječenja.

ACT rezultat kretao se od 5 do 25 bodova sa srednjim [SD] zbrojem 16.3 [5] i Cronbach α od 0,79 [interna validacija]. ACT rezultat imao je najbolju diskriminirajuću snagu za pulmološku procjenu kontrole astme [F = 17.9; P < 0.0001] te značajno diskriminirajuću za nekontrolirane, djelomično kontrolirane i umjereno kontrolirane bolesnike u odnosu na dobro kontrolirane i potpuno kontrolirane bolesnike s astmom.

U bolesnika koji su bili u drugome kontrolnom posjetu značajna korelacija nađena je između promjene ACT rezultata u odnosu na stupanj kontrole astme kako ju je procijenio pulmolog [r2 = 0.437; P < 0.001].

Rezultati ove studije potvrđuju valjanost hrvatske inačice testa za kontrolu astme ACT u procjeni stupnja kontrole bolesti u bolesnika s astmom u dobi između 18 i 85 godina.

Sanja Popović-Grle, Helena Tesari, Vlado Drkulec, Dubravka Pelicarić, Davor Plavec