To uključuje povećanu potrebu za proteinima, do koje dolazi uslijed razvoja tzv. anaboličke otpornosti, smanjene sinteze mišićnih proteina te povećane potrošnje aminokiselina koja prati tjelesnu aktivnost. Nadalje, mikronutrijenti s antioksidativnim djelovanjem imaju ključnu ulogu u svrhu zaštite stanica od oštećenja, dok su vitamin D i kalcij potrebni za održavanje zdravlja kostiju.

Unatoč općenito povećanom prehrambenom unosu kod starijih sportaša, nedavna istraživanja pokazuju da ti unosi često ne zadovoljavaju nutritivne potrebe. Posebno se ističe nizak unos proteina i ugljikohidrata, dok je unos kalcija često ispod preporučenih vrijednosti za održavanje zdravlja kostiju. Dvije studije istaknule su nizak unos voća, povrća, integralnih žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda te ribe kod muških sportaša. Stoga je skupina istraživača iz Kanade, SAD-a i Njemačke analizirala prehrambene unose sportaša koji su sudjelovali na Svjetskom prvenstvu u atletici 2022. godine i 2023. godine, međunarodnom natjecanju za sportaše starije od 35 godina.

U istraživanju je sudjelovalo ukupno 43 sportaša (16 žena i 27 muškaraca), prosječne dobi 59,2 ± 10,3 godine koji su sudjelovali u utrkama izdržljivosti (n=21), sprintu (n=16), skakanju (n=2), višekomponentnim (n=3) i bacačkim izvedbama (n=1). Prehrambeni unos sudionika procijenjen je metodom 24-satnog prisjećanja. Uočeno je da je unos ugljikohidrata u prosjeku iznosio 3,2 g/kg/dan., što je ispod preporučenih razina za sportaše koji se bave aktivnostima umjerenog do visokog intenziteta. Smjernice sportske prehrane preporučuju unos ugljikohidrata od 5 do 7 g/kg/dan za sportaše koji treniraju umjerenim intenzitetom jedan sat dnevno te unos od 6 do 10 g/kg/dan za sportaše koji treniraju jedan do tri sata dnevno umjerenim do visokim intenzitetom.

Također, unos proteina bio je niži od preporučenih vrijednosti za sve sportaše, osim za snažne sportašice. Prema preporukama, unos proteina kod starijih sportaša trebao bi iznositi od 1,5 do 1,6 g/kg/dan. Također je zabilježen i nizak unos omega-3 masnih kiselina, ključnih za prevenciju upala i poticanje sinteze mišićnih proteina.

Unos kalcija, vitamina D i vitamina K bio je niži od preporučenih vrijednosti što može utjecati  na zdravlje kostiju i prevenciju ozljeda. Nadalje, nizak unos mikronutrijenata s antioksidativnim djelovanjem, poput vitamina A, C i te cinka, uočen je kod većine sportaša. Spomenuti mikronutrijenti potrebni su za očuvanje imunosne funkcije i prevenciju oksidativnog oštećenja staničnih membrana. Ostali mikronutrijenti, poput folata i kalija, također su bili ispod preporučenih razina, što može utjecati na metabolizam energije i pojačan umor mišića. Udio sportaša koji su konzumirali adekvatne razine vitamina B1, B6 i željeza također je bio relativno nizak.

Rezultati studije ukazuju na nizak unos ključnih makronutrijenata i mikronutrijenata među starijim sportašima. Stoga je potrebno educirati starije sportaše o važnosti pravilne prehrane kako bi se osigurao adekvatan prehrambeni unos za njihovu sportsku izvedbu, oporavak i opće zdravlje.