Niske razine vitamina D povezane su sa srčanim bolestima, oslabljenim imunitetom, depresijom i neurodegenerativnim poremećajima. Dodatno, održavanje odgovarajuće razine vitamina D povezuje je sa smanjenim rizikom od određenih vrsta karcinoma.

Vitamin D je važan u regulaciji metabolizma kalcija i fosfata, potičući mineralizaciju kostiju osteoblastima i povećavajući apsorpciju kalcija i fosfata u crijevima. U ljudskoj plazmi, vitamin D je prisutan u obliku kolekalciferola (D3), koji nastaje u koži iz 7-dehidrokolesterola pod utjecajem UVB zraka, ili ergokalciferola (D2), koji se dobiva iz biljnih izvora. Kod nedovoljne biosinteze u koži, što je često kod starije populacije, hrana i dodaci prehrani postaju ključni izvori vitamina D.

Za mlađe starije osobe (65-75 godina), preporučuje se doza od 1000-2000 IU/dan (25-50 μg/dan) tijekom cijele godine. Kod starijih osoba ( > 75 godina) preporuka se povećava na 2000-4000 IU/dan (50-100 μg/dan). Unatoč preporukama, između 40% i 80% starije populacije suočava se s nedostatkom vitamina D, bez obzira na spol, boju kože ili mjesto stanovanja.

Studija provedena u Poljskoj od 2016. do 2020. godina pokazala je da je nedostatak vitamina D (koncentracija 25(OH) < 20 ng/ml) bio prisutan kod polovine sudionika starijih od 60 godina. Međutim, starije osobe koje žive u ustanovama za njegu ili su hospitalizirane, s većim invaliditetom ili bolestima, nisu bile uključene u istraživanje.

Stoga je nova studija imala za cilj procijeniti koncentracije vitamina D kod starijih osoba primljenih na gerijatrijski odjel te ocijeniti pridržavanje postojećih preporuka i preventivnih mjera u tom specifičnom okruženju, kako bi se postigle preporučene, optimalne vrijednosti vitamina D.

U studiji je sudjelovalo 177 žena i 63 muškarca, od kojih je 193 bilo starije od 75 godina. Svaka osoba je prošla sveobuhvatnu gerijatrijsku procjenu, uključujući detaljnu povijest bolesti, fizički pregled i laboratorijske pretrage. Nutritivni status uzimao je u obzir socio-demografske podatke, antropometrijske parametre i koncentraciju vitamina D.

Rezultati istraživanja su pokazali da je 15% sudionika imalo visok nedostatak vitamina D (manje od 10 ng/ml), dok se 67,5% njih suočavalo s nedostatkom vitamina D (manje od 30 ng/ml). Prosječna koncentracija vitamina D iznosila je 22,95 ng/ml.

Samo 18,3% osoba uzimalo je dodatke vitamina D prije prijema, pri čemu je nedostatak bio učestaliji kod osoba koje nisu uzimale dodatke prehrani (70,9% naspram 52,3%) i kod onih osoba koje su imale indeks tjelesne mase veći ili jednak 30 kg/m2 (76,2% naspram 59,2%). Također, rezultati su pokazali da su pretili ispitanici imali više od dva puta veće izglede za nedostatak vitamina D, kao i osobe koje nisu uzimale dodatke vitamina D.

Istraživači zaključuju da je udio starijih osoba s nedostatkom vitamina D alarmantno visok te pozivaju na ciljane intervencije i pojačane edukacije.