Cilj rada bio je ispitati: prehrambene navike oboljelih od šećerne bolesti u dnevnoj bolnici Zavoda za endokrinologiju i bolesti metabolizma KB Dubrava, znanje bolesnika o dijabetičkoj prehrani nakon edukacije provedene u dnevnoj bolnici te zadovoljstvo bolesnika ponudom 3 različita menija dijabetičke dijete.

Ispitivanje je provedeno tijekom 14 mjeseci na 117 bolesnika (57 žena i 60 muškarca) oboljelih od šećerne bolesti, prosječne životne dobi 58,4 godina i prosječnog ITM 31,2 kg/kvadratnom metru. Prehrambene navike bolesnika određene su na temelju podataka prikupljenih metodom intervjua o učestalosti konzumacije pojedinih namirnica tijekom godine dana. Procjena znanja bolesnika o dijabetičkoj prehrani provedena je putem upitnika koji se bazirao na poznavanjima ADA dijete i tablica 6 skupina namirnica i njihovih zamjena.

Rezultati su pokazali da 78,63 % ispitanika konzumira 3 ili 5 do 6 obroka u danu u skladu s preporukama dijabetičke prehrane. Konzumacija ugljikohidratnih namirnica zastupljena je kod 40 % ispitanika, od čega je krumpir najčešće konzumirana namirnica. Većina ispitanika konzumira kruh od integralnog, raženog i crnog brašna dok svega 20 % ispitanika konzumira kruh od bijelog brašna. Zabrinjavajući je podatak da je 56 % bolesnika učestalo konzumiralo slastice, 40 % zaslađene voćne sokove, 37 % bezalkoholna gazirana pića, a 27 % voćne sirupe. Kod 86 % ispitanika je podjednako zastupljena konzumacija crvenog mesa i mesa peradi. Jednom tjedno ribu je konzumiralo 51,6 % bolesnika, dok 2 puta tjedno samo 16,2 %. Rezultati o učestalosti konzumacije voća i povrća pokazuju smanjenu potrošnju navedenih namirnica jer je samo 20% bolesnika konzumiralo 3 serviranja voća i 3 serviranja povrća dnevno. Učestala konzumacija mliječnih proizvoda zastupljena je kod 86,67 % ispitanika, od čega su fermentirani proizvodi bili češće konzumirani. Alkoholna pića konzumira 20 % ispitanika, dok 56,67 % unosi 5 ili više čaša vode na dan. Jednom dnevno biljne masnoće je konzumiralo 49 % ispitanika, od čega je najčešće konzumirano suncokretovo ulje.

Nakon provedene edukacije upitnik provjere znanja o dijabetičkoj prehrani uspješno je riješilo 90% bolesnika. Svi su bolesnici bili zadovoljni ponuđenim različitim i raznovrsnim menijima dijabetičke dijete u dnevnoj bolnici. Usprkos lošim prehrambenim navikama bolesnici su nakon edukacije provedene u dnevnoj bolnici pokazali bolje znanje o dijabetičkoj prehrani. Budući da su se bolesnicima svidjeli ponuđeni jelovnici zaključujemo da su loše prehrambene navike rezultat kulturološke, tradicijske i socijalno ekonomske uvjetovanosti prehrane u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kontinuirana edukacija bolesnika ima važnu ulogu u promjeni njihovih prehrambenih navika.

Lasić M., Martinis I., Oreč I., Tolić MT., Matić T., Rahelić D.