Pravilna prehrana, odnosno prehrana za osobe za šećernom bolesti, predstavlja osnovu liječenja šećerne bolesti, što oboljeli moraju imati na umu tijekom cijele godine. No, odgovarajućom edukacijom o prehrani oboljela osoba dobila je upute kako se hraniti u skladu sa zahtjevima bolesti u svakoj situaciji, pa tako i tijekom ljetnih vrućina ili prilikom druženja i prigoda u ljetnim mjesecima.

Tijekom ljetnih mjeseci nužno je veću pažnju obratiti na hidraciju, odnosno povećane zahtjeve organizma za tekućinom zbog pojačanog znojenja. Dehidracija je opasnija za osobe oboljele od šećerne bolesti. Tekućinu treba unositi tijekom cijelog dana i to u obliku vode, nezaslađenih biljnih čajeva ili čajeva blago zaslađenih zaslađivačima poput stevije ili brezinog šećera, te limunade bez šećera, a izbjegavati napitke s dodanim šećerom poput ledenih čajeva, gaziranih i negaziranih sokova te koktela. I hrana predstavlja izvor vode, pa je tako povrće i voće koje dozrijeva u ljetnim mjesecima bogato vodom i treba ga svakodnevno uključivati u jelovnik. Neškrobno povrće neće remetiti glikemiju pa se bez grižnje savjesti može uživati u tikvicama, krastavcima, rajčici, zelenom lisnatom povrću, paprikama… Sočno ljetno voće kao što su lubenice, dinje, smokve, grožđe predstavljaju veći izazov za oboljele jer unatoč značajnom udjelu vode voće sadrži i šećer. Osim što je značajan izvor tekućine, voće je i izvor vrijednih vitamina i minerala koji su potrebniji u ljetnim mjesecima. Prvenstveno se ističu vitamini A, C i E te spojevi beta-karoten i likopen, svi važni za zaštitu očiju i kože od sunčevih zraka, ali i za imunološki sustav koji se i tijekom ljetnih mjeseci mora boriti protiv brojnih prijetećih infekcija. Stoga svakako treba birati voće kao desert i osvježenje između obroka, ali i uključivati ga u doručak. Idealnu kombinaciju činit će sa zobenim pahuljicama, fermentiranim mliječnim proizvodom i sjemenkama ili orašastim plodovima. Pritom treba voditi računa o preporučenim količinama.

Izazov kod pripreme hrane tijekom ljetnih mjeseci upravo je odgađanje tih poslova zbog dodatnog zagrijavanja prostorija, a s dolaskom vrućih dana prirodna je i želja za laganijom hranom. Tada treba izbjegavati kupovinu polupripremljene ili pripremljene, pogotovo brze hrane, već kreirati obroke koji podrazumijevaju što manje kuhanja i stajanja kod štednjaka. Iako konzervirane namirnice nisu uvijek najbolji izbor, priprema obroka može se olakšati tako da uvijek pri ruci budu konzervirane mahunarke – grah, leća i slanutak koji će biti spremni za pripremu brzih hladnih salata ili kao škrobni prilog. Važno je isprati ih pod vodom prije pripreme konačnog obroka. Navedene mahunarke, prethodno namočene, moguće je skuhati u večernjim satima te ih konzumirati idući dan, kao i cjelovite žitarice poput bulgura, prosa, integralne riže, heljde, kvinoje… Bazu obroka može činiti zeleno lisnato povrće kojemu se doda naglo pečeno meso peradi ili tunjevina ili kuhana jaja ili kockice polutvrdog ili tvrdog sira, pripremljene mahunarke ili cjelovite žitarice, malo maslinovog ulja i limunovog soka te mediteranski biljni začini poput bosiljka, origana, peršina i/ili ružmarina kako bi se smanjila količina korištene soli. Tijekom ljetnih mjeseci česte su i salate na bazi tjestenine ili klasičan obrok tjestenine u umaku. Moguće ih je prilagoditi dijetoterapiji šećerne bolesti tako da se tjestenina zamijeni rezancima od povrća. Najbolji izbor su buča, tikvica ili mrkva, a rezultat je ukusan i zasitan obrok s manje kalorija i ugljikohidrata. Omlet s povrćem također je dobar izbor kao brzi ručak ili večera. Moguće je kombinirati jaja s gljivama, crvenom paprikom, tikvicama, patlidžanima ili mahunama. S druge strane, masnu i prženu hranu koja je pripremljena u puno masnoća trebalo bi izbjegavati tijekom cijele godine, a posebice ljeti.