Nutrigenetika i šećerna bolest
21.07.2024.
Različite navike i okolišni čimbenici, uključujući hranu, mogu utjecati na ekspresiju gena uključenih u patogenezu šećerne bolesti. Velik napredak u proučavanju ovih interakcija postignut je nakon projekta ljudskog genoma i pojavom genetske prehrane, područja prehrane koje proučava odnos između genoma i prehrambenih navika.
Nutrigenomika proučava hranjive tvari i strukture hrane koje mogu djelovati na ekspresiju gena; nasuprot tomu, nutrigenetika proučava utjecaj genskih varijacija na prehrambeni odgovor u odnosu na to kako reagiramo na hranu ili spojeve koje konzumiramo kroz hranu. Drugim riječima, omogućava nam da personaliziranu prehranu prilagodimo funkciji naših gena, odnosno razradimo poseban plan prehrane koji pojedincu omogućuje unos potrebnih hranjivih tvari, čime se postiže odgovarajuće zdravstveno stanje temeljeno na genetici. Takvim analitičkim pristupom dobijemo podatke kako genetski profil osobe utječe na apsorpciju, metabolizam i mjesto djelovanja bioaktivnih komponenti hrane. Među tim su spojevima i polifenoli. Oni su sekundarni metaboliti koje proizvode biljke koje su dio ljudske prehrane. Imaju potencijal za interakciju s genetskim materijalom i mogu promijeniti ekspresiju važnih gena. Osim toga, djeluju kao antioksidansi, imaju protuupalna svojstva i možda su najproučavaniji spojevi u prevenciji i liječenju šećerne bolesti tipa 2.
Nutrigenetika proučava i kako promjene u genima mogu izazvati štetan i nepoželjan učinak unosom pojedinih prehrambenih supstanci u naš organizam i time dovesti do oštećenja brojnih tkiva i organa te izazvati upalu i bolesti poput nasljedne hiperkolesterolemije, šećerne bolesti, fenilketonurije, celijakije, pretilosti i karcinoma. Nutrigenetički profil svake osobe određuje se testiranjem koje se provodi na uzorku DNA iz krvi. Ovom analizom možemo utvrditi koje hranjive tvari unesene hranom ili suplementacijom metaboliziramo normalno, a koje hranjive tvari ne metaboliziramo ili postoji deficit u metabolizmu.
Nutrigenomika nudi obećavajuću budućnost za upravljanje i prevenciju šećerne bolesti objašnjavajući kako prehrana i unos hrane utječu na ekspresiju gena povezanih sa šećernom bolešću. Takve su informacije presudne u razvoju nove hrane, dodataka prehrani i nutraceutika (odnosi se na sve vrste hrane sa zdravstvenim ili medicinskim učinkom) koji mogu poboljšati dinamiku inzulina kako bi se spriječilo napredovanje jako nam poznatih komplikacija šećerne bolesti. Istraživanje nutrigenomike i nutrigenetike može pružiti uvid u specifične genetske markere prisutne u pacijenta koji mogu dovesti do formuliranja precizne prehrane, gdje su način života, dijeta, prehrambene i farmakološke intervencije osmišljene za određene metaboličke bolesti kao što je šećerna bolest. Nutrigenetika je ustvari alat koji nam pomaže razumjeti tu kompleksnost te pruža smjernice za prilagođavanje prehrane i životnih navika kako bi se postigla optimalna ravnoteža u unosu specifičnih tvari putem prehrane.