Pravilna prehrana uz redovitu tjelesnu aktivnost važan je dio prevencije i liječenja šećerne bolesti. Znanstveno je dokazano da primjenom pravilne prehrane možemo znatno utjecati na razvoj šećerne bolesti tipa 2, odgoditi razvoj kroničnih komplikacija i time poboljšati kvalitetu života oboljelih. U smjernicama različitih dijabetoloških društava prehrana je prvi korak u liječenju šećerne bolesti. Preporuke navedene u smjernicama imaju za cilj pomoći bolesnicima sa šećernom bolesti, ali također i medicinskom timu koji se bavi liječenjem šećerne bolesti. Upravo stoga bi u medicinskom timu uz liječnika i medicinsku sestru trebali bi biti i klinički dijetetičari.
Pri liječenju bolesnika sa šećernom bolesti treba razdvojiti bolesnike sa šećernom bolesti tipa 1 i tipa 2. Šećerna bolest tipa 1 nastaje u mladih ljudi i od početka zahtjeva inzulinsku terapiju, dok su bolesnici sa šećernom bolesti tipa 2 uglavnom stariji bolesnici s često prekomjernom tjelesnom težinom u 80-90% slučajeva. Uloga kliničkog dijetetičara je u edukaciji vezanoj za učenje vještina oboljelog da nauči upravljati sa svojom bolešću. Pristup oboljelom mora biti takav da je bolesnik i njegova obitelj u središtu pažnje te da se model prehrane prilagodi oboljelom, ali u skladu sa svim relevantnim i važećim smjernicama. Treba voditi računa o individualnoj sklonosti prema određenoj hrani, socioekonomskom statusu, načinu života, dobi bolesnika, tjelesnoj aktivnosti i ostalim razvijenim bolestima, ako ih ima. Promicanje i potpora usvajanja zdravih prehrambenih navikama, naglašavajući unos hranjivih namirnica u prikladnim veličinama serviranja, kako bi se dostigli slijedeći ciljevi kao što su odgovarajuću razina glukoze u krvi, uredan krvni tlak, profil lipida i lipoproteina koji smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti, postići i održati ciljanu tjelesnu masu, odgoditi ili prevenirati komplikacije šećerne bolesti, ali i postići užitak u konzumiranju hrane iako je izbor namirnica ograničen. Za osobe koje boluju od šećerne bolesti jedan od najzahtjevnijih koraka liječenja je određivanje plana prehrane. Trenutno stajalište je da ne postoji univerzalni plan prehrane nego bi svaka osoba koja boluje od šećerne bolesti trebala biti aktivno uključena u samoupravljanje i samoedukaciju tokom cijeloga života.
Liječenje bi trebalo uključivati individualni pristup u planiranju prehrane te je zbog toga važno da članovi tima koji sudjeluju u liječenju budu educirani o adekvatnom provođenju prehrane. Prehrana je ujedno i sastavni dio prevencije i upravljanja dijabetesom. Individualno ili grupno savjetovanje bolesnika sa šećernom bolešću od strane kliničkog dijetetičara može znatno pridonijeti regulaciji šećerne bolesti. U konačnici cilj je osobi sa šećernom bolesti pružiti praktičan alat s kojim bi mogla planirati obroke dan za danom te na taj način zadržati i zadovoljstvo u konzumiranju hrane, a ne se toliko fokusirati na individualan unos makro i mikro nutrijenata ili neke pojedine hrane.
