x
x

Kako tumačimo nove prehrambene smjernice za Amerikance 2015-2020 ?

  09.08.2016.

Današnja statistika govori da polovica odraslih Amerikanaca ima jednu ili više kroničnih bolesti koje se mogu prevenirati, među kojima su brojne povezane s lošim prehrambenim navikama i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Imajući u vidu prevenciju kao fokus, Prehrambene smjernice za Amerikance 2015-2020, dolaze u tandemu sa Smjernicama o tjelesnoj aktivnosti, pri čemu je cilj poboljšanje zdravlja i smanjenje rizika nastanka kroničnih bolesti.

Kako tumačimo nove prehrambene smjernice za Amerikance 2015-2020 ?

Smjernice su primarno namijenjene kreatorima zdravstvenih politika i programa te stručnjacima za prehranu i zdravlje, ali i svima koji pružaju svoje usluge općoj populaciji poput škola, poduzeća, medija, prehrambene industrije, društvenih zajednica, te lokalne i državne vlasti.

Na osnovi brojnih studija koje su pokazale sinergijsko djelovanje hrane i pića odnosno povezanost sveukupnih navika u prehrani na zdravlje i rizik nastanka kroničnih bolesti, u središtu preporuka novih smjernica našli su se prehrambeni obrazci ponašanja, te karakteristike hrane i nutrijenata koji ih čine. Pet sveobuhvatnih smjernica uključuje:

  • održavanje zdravih prehrambenih navika tijekom cijelog života s ciljem održavanja primjerene tjelesne mase, odgovarajućeg unosa nutrijenata i redukciju rizika kroničnih bolesti;
  • preporuke za unos raznolike i nutritivno guste hrane u količini primjerenoj za energetske potrebe;
  • ograničavanje unosa dodanih šećera, zasićenih masti i natrija;
  • promjene prema odabiru nutritivno gušće hrane i pića po svim skupinama hrane; te
  • djelovanje na svim razinama u promicanju zdravih prehrambenih navika, u različitim sredinama kako u obitelji tako i školi, radnom okruženju i društvenoj zajednici.

Novim pristupom utjelovljuje se ideja o zdravoj prehrani koja nije kruto zadani recept, već prilagodljivi okvir u kojemu pojedinci mogu uživati u hrani, uzimajući u obzir svoje osobne, kulturološke i tradicionalne sklonosti u okviru budžeta kojim raspolažu, uz osnovnu premisu zadovoljavanja nutritivnih potreba primarno iz cjelovite hrane.

Utjecaj novih smjernica odraziti će se na brojnim područjima, od promjene standarda školskih jelovnika do označavanja nutritivnih vrijednosti hrane na proizvodima. Preporuke će se odraziti i na proizvođače hrane, kao i asortiman i ponudu trgovaca i ugostitelja. 

Mašenjka Katić, dipl. ing. nutricionist 

Predavanje održano na 1. Kongresu Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara održanom 10. i 11. lipnja 2016 u Zabrebu