Prema epidemiološkim studijama, prevalencija postpartalne depresije je između 8 i 15%. Drži se kako razdoblje puerperija samo po sebi nije rizično za nastanak depresije, jer su kontrolirana klinička ispitivanja pokazala kako ne postoji signifikantna razlika učestalosti depresije kod žena u puerperiju u korelaciji sa ženama koje nisu rodile. Depresija se 3 puta češće javlja u prva tri mjeseca puerperija, u odnosu na period od 6 mjeseci i godinu dana po porodu.

Zašto nastaje postpartalna depresija?

U periodu hormonalnih promjena, žene klinički često imaju simptome postpartalne tuge, "postpartal blues", znatno češće nego sliku početka postpartalne depresije.

Hipoteza hormonalne podloge postpartalne depresije slična je hipotezi o hormonalnoj bazi promjena raspoloženja u PMS-u i menopauzi. Prvih par dana nakon poroda razna progesterona, estradiola i slobodne frakcije estriola doživljava značajan pad, za oko 90-95%. U periodu ovih hormonalnih promjena, žene, međutim, klinički često imaju simptome postpartalne tuge (postpartal blues), znatno češće nego sliku početka postpartalne depresije.

Interakcija hiperprodukcije vezanog i slobodnog kortizola pred porođaj i nagli pad vrijednosti kortizola nakon poroda, smatraju se mogućim uzrokom postpartalne promjene raspoloženja, ali za sada ipak nema dovoljno sigurnih dokaza.

Razina prolaktina dostiže najviše vrijednosti krajem trudnoće, nakon porođaja je pad prolaktina značajno sporiji u odnosu na gonadalne hormone.

Prema nekim studijama hipotiroidizam se povezuje s nastankom postpartalne depresije, osobito onda kada počinje više od 2 tjedna nakon porođaja . Također je pokazano kako žene s pozitivnim antitijelima na tiroidne hormone imaju u usporedbi sa ženama koje imaju negativna antitijela, povećanu učestalost postpartalne depresije, neovisno o tiroidnoj disfunkciji.

Također, neka istraživanja pokazuju signifikantnu povezanost nivoa testosterona i depresivnosti kod žena u kasnoj trudnoći i babinju.

Više studija pokazuje kako su stresogeni životni događaji tijekom trudnoće i nakon poroda rizični čimbenik za nastanak postpartalne depresije, te da kod žena koje su prije trudnoće bolovale od neke forme afektivnog poremećaja, postoji povećan rizik relapsa bolesti nakon porođaja.

Dokazana je i pozitivna korelacija postnatalnih komplikacija sa zdravljem novorođenčeta i nastanka postpartalne depresije kod majke. Žene koje imaju pozitivnu psihijatrijsku anamnezu prije trudnoće, imaju povećan rizik nastanka postpartalne depresije.

Klinička slika

Promjenjiv tijek i labilnost raspoloženja češći su u postpartalnim depresivnim epizodama. Epizoda postpartalne depresije rizični je čimbenik za nove depresivne epizode tijekom života i zahtijeva ozbiljno liječenje, jer uz element patnje kod majke, depresija ima direktne implikacije i na rani razvoj djeteta.

Depresivne epizode koja se javljaju u puerperiju, pokazuju često drugačije simptome od depresivnih epizoda koje se javljaju neovisno o porodu, ali drži se kako nema suštinskih razlika. Promjenjiv tijek i labilnost raspoloženja češći su u postpartalnim depresivnim epizodama. I u psihotičnim i u nepsihotičnim kliničkim slikama mogu biti prisutne suicidalne ideje, opsesivne misli da se nanese zlo djetetu, gubitak koncentracije, anksioznost i psihomotorička agitacija, panični napadaji, izražena plačljivost, nesanica koja se češće očituje u vidu otežanog uspavljivanja nego kao rano buđenje, te nedostatak ili gubitak interesa za novorođeno dijete.

 Trajanje epizoda postpartalne depresije se ne razlikuje značajno od trajanja nepostpartalne depresivne epizode, a prema težini poremećaja razlikujemo blage, umjerene i teške nepsihotične i psihotične depresivne epizode.

Moguća posljedica kod žena koje boluju od postpartalne depresije je rizik javljanja nove depresivne epizode. Žene koje su bolovale od postpartalne depresije, u usporedbi sa ženama koje nisu imale postpartalnu depresiju, imaju povećan rizik javljanja nove depresivne epizode kroz period od 5 godina.

Epizoda postpartalne depresije rizični je čimbenik za nove depresivne epizode tijekom života i zahtijeva ozbiljno liječenje, jer uz element patnje kod majke, depresija ima direktne implikacije i na rani razvoj djeteta što ukazuje koliko je bitno pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje ove bolesti.

Liječenje

Od antidepresiva kao prvi izbor preporučaju se selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina.

Liječenje se temelji se na općim načelima liječenja depresivnih poremećaja uz individualizirani pristup. Od psihoterapijskih tehnika, za rad sa ženama koje imaju postpartalnu depresiju, primjenjuju se raznovrsne tehnike, od suportivnih pa do interpersonalnih, kognitivno-emocionalno-bihejvioralnih, a mogu se primjenjivati i psihoanalitičke tehnike. Ključan je kvalitetan terapijski odnos, kako bi se psihoterapijski postupak mogao uspješno odvijati.

Što se tiče primjene antidepresiva, treba biti oprezan, jer unatoč tome što je neosporna djelotvornost i korist uporabe antidepresiva kod žena s postpartalnom depresijom, treba upozoriti žene da se lijek izlučuje u majčinom mlijeku te da je, ukoliko žena doji, moguće nepoželjno djelovanje lijeka na dijete. Ženama koje primaju antidepresive, u principu se savjetuje da ne doje djecu. Od antidepresiva kao prvi izbor preporučaju se selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina.

U Velikoj Britaniji, razvijene su specijalne kliničke jedinice za hospitalizaciju žena koje u babinju razviju psihičke smetnje. U posebno uređenim sobama, žene mogu boraviti pod nadzorom sa svojom djecom kako zbog bolesti ne bi bio narušen odnos majka-novorođenče.

doc.dr.sc. Darko Marčinko, dr.med., specijalist psihijatar

Pročelnik Spec.zavoda za poremećaje hranjenja i personologiju
Klinike za psihijatriju Medicinskog fakulteta KBC Zagreb
subspecijalist iz biologijske psihijatrije
psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut
stalni sudski vještak
E-mail: darko.marcinko@zg.t-com.hr

Literatura

• Marčinko D, Radanović-Ćorić S, Medjedović V, Martinac M, Karlović D, Tripković M, Ivanišević M. Postpartalna depresija. Socijalna psihijatrija. 31 (2003) ; 133-137.

• Marčinko Darko, Jakovljević Miro, Medjedović Vesna. Psihijatrijski poremećaji u trudnoći i babinju // Neurološke bolesti u trudnoći / prof.dr.Josip Djelmiš i sur (ur.). Zagreb : prof.dr.Josip Djelmiš i sur, 2002.