Faktori rizika za postporođajnu depresiju su, unatoč brojnim istraživanjima, i dalje nedovoljno razjašnjeni. Cilj studije provedene u Hrvatskoj bio je pronalazak klinički najznačajnijih prediktora postpartalne depresije pomoću Edinburške skale postnatalne depresije (The Edinburgh Postnatal Depression Scale - EPDS).

U studiju su uključene 372 ispitanice prosječne starosti 30 godina, koje su u dvije faze, 3-5 dana i 6-9 tjedana nakon poroda, ispunile nekoliko upitnika uključujući EPDS, Skalu utjecaja događaja (Impact of Events Scale - IES-R), Petofaktorski model ličnosti (Big Five Inventory – BFI), te upitnike vezane za dojenje i utjecaj sociodemografskih faktora.

Pretkazatelji postpartalne depresije u prvoj fazi utvrđeni multivarijatnom analizom su neuspješan početak dojenja i neuroticizam. Vjerojatnost pojave postpartalne depresije u drugoj fazi povećali su strah od ishoda poroda tijekom trudnoće i EPDS rezultat odmah nakon poroda. Crta ličnosti koja je smanjila vjerojatnost klinički značajne depresije u drugoj fazi bila je otvorenost prema iskustvima, odnosno složenost mentalnog i iskustvenog života ispitanice.

Postporođajna depresija ima značajan utjecaj na rodilju i njen odnos s partnerom i novorođenčetom. Neposredno nakon poroda biološki i psihološki faktori utječu na razvoj depresije, dok u kasnijem periodu veći utjecaj imaju psihološki čimbenici. Rani screening na depresivnu simptomatologiju u rodilištima mogao bi pomoći u otkrivanju žena s rizikom razvoja postpartalne depresije. 

Azijada Srkalović Imširagić, Dražen Begić, Iris Sarajlić Vuković, Livija Šimićević, Tanja Javorina