Uzroci povećane učestalosti depresije kod žena

Postpartalna depresija je teže depresivno stanje, nerijetko kombinirano i sa psihotičnim simptomima, zamijećena tijekom godine dana po porođaju. Recentne studije ukazuju da su žene osjetljivije na hormonalnu fluktuaciju rizična skupina za razvoj postpartalne depresije

Uzroci visoke stope pojavnosti mogu se dovesti u vezu sa hormonalnim učincima tijekom reproduktivne faze žene. Tako do puberteta dječaci i djevojčice imaju približno istu stopu pobola, dok tijekom puberteta za razvoj depresivnog poremećaja djevojčice imaju dvostruko veću šansu, zahvaljujući hormonalnim faktorima. U toj skupini, međutim i razni sociokulturalni faktori imaju svojevrsnu ulogu.

Mnoge žene iskusile su promjene raspoloženja tijekom menstruacijskog ciklusa, dok manji postotak žena pati od poremećaja znanog kao PMS-predmenstrualni sindrom, u engleskom govornom području PMDD (premenstrual dysphoric disorder). PMS je skup psihijatrijskih simptoma, kao što su teža depresija, iritabilnost, te napetost pred mjesečnicu.

Hormonalna fluktuacija tijekom trudnoće i babinja, osobito u kombinaciji sa stresom i tjeskobom, mogu pogodovati razvoju depresivnog poremećaja. Postpartalna depresija je teže depresivno stanje, nerijetko kombinirano i sa psihotičnim simptomima, zamijećena tijekom godine dana po porođaju. Recentne studije ukazuju da su žene osjetljivije na hormonalnu fluktuaciju rizična skupina za razvoj postpartalne depresije, osobito ako u anamnezu imaju osobnu ili obiteljsku povijest depresije. Ne smije se izostaviti ni pobačaj kao rizik za razvoj depresivnog poremećaja. Kada nastupi menopauza uslijedi tendencija smanjenja rizika za depresiju.

Ženski spol predisponiran je za razvoj konverzivne simptomatologije sa statistički značajnijom učestalošću u odnosu na muški, ne zanemarujući ostale faktore kao što su rani stres i emocionalna trauma, anamnestički ustanovljenog seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu ili zanemarivanja, anamneza opterećena anksioznim poremećajem, poremećajem osobnosti, neurološke bolesti sa preklapajućom simptomatologijom.

Dijagnostika depresivnog poremećaja raspoloženja

Emocionalni simptomi su: tuga, gubitak interesa, osjećaj krivnje, suicidalne misli; tjelesni simptomi koje moramo imati u vidu su poremećaji spavanja, nedostatak energije, oslabljena koncentracija, promjena apetita i tjelesne težine, te pridruženi simptomi: anksioznost ili fobije, potištenost, opsesivne misli, plačljivost, pretjerana zabrinutost za tjelesno zdravlje, bol, razdražljivost...

Prikladnoj terapiji pristupamo nakon što smo dobili uvid u sve dijagnostički važne kliničke simptome depresivnog poremećaja raspoloženja. Emocionalni simptomi su: tuga, gubitak interesa, osjećaj krivnje, suicidalne misli; tjelesni simptomi koje moramo imati u vidu su poremećaji spavanja, nedostatak energije, oslabljena koncentracija, promjena apetita i tjelesne težine, te pridruženi simptomi: anksioznost ili fobije, potištenost, opsesivne misli, plačljivost, pretjerana zabrinutost za tjelesno zdravlje, bol, razdražljivost...

Upravo prevaga tjelesnih simptoma, u smislu nedostatka energije, koncentracije, promjena psihomotorne aktivnosti, sklonost konverzivnom reagiranju, pridružene smetnje PMS-a kao i utjecaj hormonalne medijacije u etiologiji nastanka depresivnog poremećaja mogu nas navesti da izaberemo kao racionalan odabir terapije u liječenju mladih žena antidepresivni lijek, venlafaksin.

Terapija depresivno – konverzivnih simptoma u žena

Venlafaksin

Istraživanja su ukazala da je venlafaksin učinkovit u suzbijanju klimakteričnih tegoba kao što su iritabilnost, valovi vrućine, a primjenjiv je i kod muškaraca na hormonalnoj terapiji karcinoma prostate.

Venlafaksin je dualni serotoninski i noradrenalinski inhibitor ponovne pohrane (SNRI), ta njegova osobina dovodi do farmakološke sinergije. Ovisno o dozi, on će djelovati na razinu neurotransmitora. U manjim dozama imat će utjecaj na porast serotonina, u većim na razinu noradrenalina, a kod vrlo velikih na razinu dopamina.

Istraživanja su ukazala da je venlafaksin učinkovit u suzbijanju klimakteričnih tegoba kao što su iritabilnost, valovi vrućine, a primjenjiv je i kod muškaraca na hormonalnoj terapiji karcinoma prostate.

Osobito je interesantan članak znanstvenika Lee S. Cohena. koji utvrđuje statističku efikasnost primjene velafaksina u liječenju PMDD-a koja je praćena kroz dvostruko slijepu, placebo-kontroliranu studiju. 157 žena u dobi od 21-45 godina, nasumično biranih, uključeno je u dvostruko slijepu studiju tretiranih velafaksinom (50-200 mg (dnevno) ili placebo tretiranih kroz četiri menstrualna ciklusa. Venlafaksin je pokazao značajniju učinkovitost u odnosu na placebo već na kraju prvog ciklusa (42% vs 14% p < .001); učinkovitost je postepeno rasla tijekom drugog ciklusa i dosegla 57% vs 31%, p< .001. Velik broj bolesnika u ispitivanoj skupini je postigao remisiju. Rezultati analize ukazuju da postoji značajnije poboljšanje s venlafaksinom upoređujući placebo grupu (p< .05) u konačnici (na kraju četvrtog ciklusa) utječući na primarno emocionalni status, funkcionalnost, tjelesne simptome i bol.

Psihoterapija i ostale metode liječenja

Nije zanemariva muzikoterapija, terapija svijetlom, ali i fizikalna terapija koja će unaprijediti tjelesni status i funkcioniranje u sklopu konverzivnog poremećaja. Svaka tjelesna aktivnost je, dapače, vrlo dobro došla.

Svrsishodnost liječenja također ima psihoterapija, bilo suportivna usmjerena na podršku u tijeku rješavanja aktualnog problema ili analitičke psihoterapije koje istražuju srž problema i pomažu u restrukturiranju i traženju zrelijih mehanizama obrane. KBT koja je kratka, strukturirana, usmjerena na problem i njegovo rješavanje, bitna je u pokušaju usvajanja zdravijeg životnog stila koji će unaprijediti psihološko funkcioniranje.

Nije zanemariva muzikoterapija, terapija svijetlom, ali i fizikalna terapija koja će unaprijediti tjelesni status i funkcioniranje u sklopu konverzivnog poremećaja. Svaka tjelesna aktivnost je, dapače, vrlo dobro došla. Transkranijalna magnetna stimulacija ukazuje na benefite tretiranja pacijenata, osobito konverzivnog poremećaja.

Literatura

1. Lee S. Cohen, M.D.: Gender-Specific Considerations in the Treatment of Mood Disorders in Women Across the Life Cycle J Clin Psychiatry. 2003;64 Suppl 15:18-29.
2. Stahl SM. Antidepressants.U: Stahl SM, ur. Stahl's Essential Psychopharmacology. Cambridge University Press 2008;51-666.