Uvod

Autori su željeli utvrditi postoji li dozno ovisna povezanost te kako pojedine vrste brze hrane, kao što su hamburgeri ili gazirana zaslađena pića, utječu na pojavu astme/piskanja.

Prevalencija astme i atopijskih bolesti (atopijski dermatitis, alergijski rinitis, alergijski rinokonjunktivitis) posljednjih je desetljeća u porastu. Čimbenici koji su u pozadini rastuće prevalencije i dalje su nam nejasni, dok su opterećenja na zdravstvene sustave i kvalitetu života bolesnika sve veća.

Epidemiološke studije su pokazale da prehrana igra važnu ulogu u razvoju astme, rinokonjunktivitisa i ekcema.

Modernizacijom životnog stila povećala se konzumacija brze hrane. Radi se o hrani koja je popularizirana u Americi 50-ih godina prošlog stoljeća, koja se prodaje u objektima brze prehrane ili dućanima i koja je praktična jer se sastoji od prethodno kuhanih ili zagrijanih sastojaka koji se prodaju u obliku paketa. S nutritivne strane brza hrana je kalorijski gusta, puna rafiniranih ugljikohidrata, natrija, šećera, kolesterola, aditiva poput konzervansa i boja, uz visoku koncentraciju zasićenih masnih kiselina.

Brojna ispitivanja prehrambenih navika u EU pokazuju da sve više djece konzumira brzu hranu i to uz veliku količinu zaslađenih napitaka, da ih sve više jede izvan kuće i ima sve manje vremena za zajedničke obiteljske obroke. Brza procesirana hrana masovno se proizvodi, dostupnija je nego ikada, a porcije u kojima se prodaje isto su tako veće - nego ikada.

Rezultati dosadašnjih istraživanja koja su testirala hipotezu da povećana konzumacija brze hrane -pridonosi razvoju astme i alergijskih bolesti, vrlo su heterogeni. Cilj ove studije je stoga bio utvrditi je li konzumacija brze hrane povezana s razvojem astme/piskanja i alergijskih bolesti. Uz to, autori su željeli utvrditi postoji li dozno ovisna povezanost te kako pojedine vrste brze hrane, kao što su hamburgeri ili gazirana zaslađena pića, utječu na pojavu astme/piskanja.

Rezultati

Konzumacija hamburgera 3 puta tjedno i češće bila je povezana s povećanim rizikom za razvoj teške astme.

U meta-analizu je uključeno ukupno 16 studija (13 presječnih studija i 3 studije parova). Ispitanici su bili u dobi od 5 − 18 godina.

Skupni omjer šansi je pokazao da je konzumacija brze hrane značajno povezana s trenutnom astmom u tri studije parova te u šest presječnih studija (aOR: 1.58; 95% CI: 1.17–2.13, odnosno aOR: 1.58; 95% CI: 1.10–2.26). Isto tako, povezanost je utvrđena i za trenutno piskanje u 5 presječnih (aOR: 1.21; 95% CI:1.16–1.27) i jednoj studiji parova (aOR: 1.65; 95% CI: 1.07–2.52). Povezanost je uočena i za pojavu alergijskog rinitisa dijagnosticiranog od strane liječnika, teškog rinokonjunktivitisa kao i teškog ekcema (OR: 1.43; 95% CI: 1.05–1.95; aOR: 1.54; 95% CI:1.18–2.00, odnosno aOR: 1.51; 95% CI: 1.16–1.96).

Analiza utjecaja učestalosti konzumacije brze hrane na pojavu astme/piskanja pokazala je da je konzumacija brze hrane 1 − 2 puta tjedno povezana s teškom astmom (aOR: 1.09; 95% CI: 1.04–1.13) i trenutnim piskanjem (aOR: 1.07; 95% CI: 1.03–1.11). Konzumacija 3 puta tjedno i češće bila je povezana s pojavom astme ikada u životu (aOR: 1.42; 95% CI: 1.08–1.87), teškom astmom (aOR: 1.34; 95% CI: 1.23–1.46) kao i trenutnim piskanjem (aOR: 1.22; 95% CI: 1.16–1.28) te teškim ekcemom (aOR: 1.51; 95% CI: 1.16–1.96).

Što se tiče vrste brze hrane, pokazalo se da je konzumacija hamburgera povezana s trenutnom astmom, teškom astmom i astmom ikada u životu (aOR: 1.59; 95% CI: 1.13–2.25; aOR: 1.34; 95% CI: 1.23–1.46, odnosno aOR: 1.22; 95% CI: 1.16–1.28).

Konzumacija hamburgera 3 puta tjedno i češće bila je povezana s povećanim rizikom za razvoj teške astme (aOR: 1.34;95% CI: 1.23–1.46 vs aOR: 1.09; 95% CI: 1.04–1.13; p < 0.001) te trenutnog piskanja (aOR: 1.22; 95% CI:1.16–1.28 vs aOR: 1.07; 95% CI: 1.03–1.11; p < 0.001).

Diskusija i zaključci

Konzumiranje hamburgera se pokazalo najproblematičnijim za razvoj teške astme, a povezanost je bila ovisna o dozi.

Brza hrana je zadnjih desetljeća postala značajna komponenta prehrane, posebno u 'vesterniziranim' zemljama s visokim dohotkom. Nažalost, brza hrana je povezana s prehranom niske nutritivne kvalitete, visokim kalorijskim unosom, prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću u djece i adolescenata.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost neovisan su poznati čimbenik rizika za astmu i alergijsku senzitizaciju. Nakon podešenja rezultata ove studije prema indeksu tjelesne mase, povezanosti između konzumacije brze hrane i trenutne astme, astme ikada u životu i trenutnog piskanja su nestala, dok su povezanosti sa trenutnom astmom i piskanjem ikada u životu ostale značajne. To se može objasniti ili smanjenjem veličine uzorka ili time da je indeks tjelesne mase bio varijabla posredne povezanosti.

Kao jedna od osnovnih varijabli indeks tjelesne mase može posredovati u povezanosti između konzumacije brze hrane i astme. Nadalje, u prehrani loše nutritivne kvalitete koja prevladava kod redovite konzumacije brze hrane, organizmu nedostaje nutrijenata za koje je vjerojatno da neovisno pridonose razvoju i progresiji astme. U pitanju su višestruki mehanizmi, npr. zasićene masne kiseline mogu aktivirati toll-like receptore (TLR) dovodeći do aktivacije nespecifičnog imunosnog odgovora putem otpuštanja proinflamatornih citokina (TNF-α and IL-6) i nuklearnog faktora (NF)-κB, što može doprinositi kroničnoj upali dišnih putova. Uz to konzumacija brze hrane smanjuje konzumaciju hrane koja je bogata zaštitnim nutrijentima kao što je voće i povrće. Voće i povrće sadržava biljne spojeve protuupalnog i antioksidativnog djelovanja te smanjena konzumacija voća i povrća ima nepovoljan učinak na prevalenciju i liječenje astme. Autori stoga smatraju da je mehanizam povezanosti između konzumacije brze hrane i astme/piskanja biološki vjerojatan.

Unatoč nedostacima studije kao što su korištenje presječnih studija i studija parova, heterogenosti rezultata te utjecaj varijabli posredne povezanosti, ova je studija vrijedna jer predstavlja prvu sustavnu analizu povezanosti između konzumacije brze hrane i astme/piskanja te drugih alergijskih bolesti.

Pokazalo se da je konzumiranje brze hrane povezano s pojavom astme/piskanja i drugih alergijskih bolesti, konkretno s trenutnom astmom (unatrag 12 mj), teškom astmom i pojavom astme ikada u životu, trenutnim piskanjem (unatrag 12 mj) i piskanjem ikada u životu, dijagnozom alergijskog rinitisa te teškim ekcemom. Po pitanju vrste hrane, konzumiranje hamburgera se pokazalo najproblematičnijim za razvoj teške astme, a povezanost je bila ovisna o dozi.

Kako bi se potvrdili navedeni odnosi i identificirale uzročne povezanosti između konzumacije brze hrane i astme/piskanja te drugih alergijskih bolesti, potrebno je provesti longitudinalne kohorte i intervencijske studije. Na taj način mogli bismo do određene mjere objasniti povećanje incidencije ovih bolesti i doći do potencijalnih intervencijskih strategija.

Literatura

Wang CS i sur. Is the consumption of fast foods associated with asthma or other allergic diseases? Respirology. 2018 Oct;23(10):901-913. - https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29974559

Duffey KJ i sur.  HELENA Study group. Beverage consumption among European adolescents in the HELENA study. Eur J Clin Nutr. 2012 Feb; 66(2): 244-52 - https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21952695