Vjerojatnost razvoja krvnih ugrušaka raste tijekom trudnoće, a vrhunac dostiže pred sam kraj trudnoće. Istraživački tim je otkrio da rizik ostaje 10,8 puta veći 6 tjedana nakon poroda, 2,2 puta veći od 7. do 12. tjedna nakon poroda i 1,4 puta veći od 13. do 18. tjedna nakon poroda. Između 19. i 24. tjedna rizik se vraća na razinu prije poroda. Iako tek  jedna  od 10 000 žena razvije krvni ugrušak povezan s trudnoćom, ozbiljnost stanja u ovoj populaciji ne smije biti zanemarana.

Autori su analizirali podatke 1 687 930 žena koje su rodile između 2005. i 2010. godine. Od njih je 1015 žena razvilo krvni ugrušak unutar 1,5 godina od poroda. Neke žene preboljele su moždani udar, srčani udar, plućnu emboliju ili duboku vensku trombozu kao posljedicu stvaranja ugrušaka.

Stvaranje krvnog ugruška (tromba) ima funkciju zaustavljanja krvarenja iz oštećene krvne žile. Nakon cijeljenja ozljede ugrušak se obično razgradi. U određenim je stanjima ravnoteža između formiranja i resorpcije ugruška narušena te postoji skolonost stvaranja ugrušaka. Oštećenje ili disfunkcija endotela krvnih žila, staza ili turbulencija krvi i hiperkoagulabilnost krvi su tri čimbenika koja doprinose stvaranju krvnih ugrušaka (Virchowljev trijas).

U trudnoći su prisutna sva tri čimbenika. Prisutna je hiperkoagulabilnost krvi, čime se organizam brani od pretjeranog gubitka krvi tijekom poroda.  Znatno je smanjena brzina povrata krvi iz vena nogu u srce. Stručnjaci smatraju da je uzrok tome učinak hormona i pritisak rastuće maternice na velike vene trbuha i zdjelice. Također, tijekom poroda plod pritišće vene zdjelice i može doći do oštećenja krvnih žila.