Trudnoća bi trebala biti vrijeme blagostanja, nade i pozitivnog iskustva za sve žene, no tragično je i opasno iskustvo za milijune žena diljem svijeta koje nemaju pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. Nove statistike otkrivaju hitnu potrebu da se svakoj ženi i djevojčici osigura pristup zdravstvenim uslugama prije, tijekom i nakon poroda, da bi mogle u potpunosti ostvariti svoja reproduktivna prava.

Izvješće, koje prati maternalne smrti na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini od 2000. do 2020., pokazuje da je u 2020. bilo 287 000 maternalnih smrti u cijelom svijetu. To je tek neznatno smanjenje u odnosu na 309 000 u 2016.

U dvije od osam regija UN-a – Europi i Sjevernoj Americi te Latinskoj Americi i Karibima – stopa smrtnosti majki porasla je od 2016. do 2020., za 17% odnosno 15%. Drugdje je stopa smrtnosti stagnirala. Da je napredak moguć vidljivo je iz druge dvije regije - Australija i Novi Zeland te središnja i južna Azija – doživjele su značajan pad maternalne smrtnosti (za 35% odnosno 16%) tijekom istog razdoblja.

U ukupnim brojevima, smrtnost majki i dalje je uglavnom koncentrirana u najsiromašnijim dijelovima svijeta i u zemljama pogođenim sukobima. U 2020. oko 70% svih smrti majki bilo je u podsaharskoj Africi. U devet zemalja suočenih s teškim humanitarnim krizama, stope maternalne smrtnosti bile su više nego dvostruko veće od svjetskog prosjeka (551 maternalna smrt na 100 000 živorođene djece, u usporedbi s 223 u svijetu).

Ovo izvješće predstavlja još jedan snažan podsjetnik na hitnu potrebu za intervencijom za očuvanje zdravlju žena i adolescenata. Uz hitno djelovanje, više ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu i jače, otpornije zdravstvene sustave, mogu se spasiti mnogi životi, poboljšati zdravlje i dobrobit te unaprijediti prava i mogućnosti žena i adolescenata.

Ozbiljno krvarenje, visoki krvni tlak, infekcije povezane s trudnoćom, komplikacije nesigurnog pobačaja i pozadinska stanja koja se mogu pogoršati trudnoćom (kao što su HIV/AIDS i malarija) vodeći su uzroci smrti majki.

Otprilike trećina žena nema čak četiri od preporučenih osam antenatalnih pregleda niti prima osnovnu postnatalnu skrb, dok oko 270 milijuna žena nema pristup modernim metodama planiranja obitelji. Provođenje kontrole nad njihovim reproduktivnim zdravljem – posebice odluka o tome hoće li i kada imati djecu – ključno je kako bi se osiguralo da žene mogu planirati i raspoređivati ​​rađanje te zaštititi svoje zdravlje.

Pandemija COVID-19 možda je dodatno usporila napredak zdravlja majki. Uz napomenu da trenutni podatci završavaju 2020., pa trebamo sačekati kako bi se pokazao pravi učinak pandemije na smrtnost majki.

Izvješće otkriva da svijet mora značajno ubrzati napredak kako bi ispunio globalne ciljeve za smanjenje smrti majki ili u suprotnom riskirati živote više od milijun žena do 2030.