Još prije otkrića i prve primjene antibiotika smatralo se da je trudnoća rizični čimbenik za teške komplikacije pneumokokne upale pluća, uključujući i smrtni ishod. Nameću se dva temeljna pitanja o povezanosti trudnoće i infekcija:

1)      Jesu li trudnice prijemčivije za infekcije od žena koje nisu trudne?

2)      Jesu li trudnice podložnije težim oblicima infekcija?

Na oba pitanja odgovor je nažalost potvrdan.

U usporedbi sa ženama koje nisu trudne, trudnice imaju povećan rizik obolijevanja od određenih infekcija kao što su listerioza i HIV bolest. Listeriozu uzrokuje Listeria monocytogenes, patogen koji se prenosi namirnicama i koji je može kontaminirati termički neobrađeno meso i povrće, nepasterizirano mlijeko i sireve. Među trudnicama koje su hospitalizirane zbog listerioze, smrtni slučajevi nisu zabilježeni, ali bolest predstavlja veliku opasnost za fetus. L. monocytogenes naime iskazuje tropizam za posteljicu i fetus te može dovesti do pobačaja, rođenja mrtvog djeteta, prijevremenog poroda ili teške bolesti novorođenčeta. Procjenjuje se da je listerioza čak 13 do 100 puta češća među trudnicama u odnosu na opću populaciju.

S druge strane, trudnice su dokazano podložnije težim oblicima bolesti uzrokovanih određenim patogenima, kao što su virus gripe, hepatitis E virus (HEV) i herpes simplex virus, iako rizik za obolijevanje od ovih infekcija nije veći nego od onog izvan trudnoće. Primjerice, tijekom pandemije gripe H1N1 2009. godine, 5% svih smrtnih slučajeva u SAD-u odnosilo se na trudnice, iako one čine samo oko 1% američke populacije. Trudnice u zadnjem trimestru trudnoće pod većim su rizikom od trudnica u 1. trimestru pa se pretpostavlja da povećani srčani minutni volumen i smanjeni rezidualni plućni kapacitet u trudnoći povećavaju rizik od hipoksemije.

Hepatitis E virus značajan je uzrok akutnog zatajenja jetre u trudnoći, posebno u populacijama gdje je endemičan. U jednom istraživanju u Indiji je u skupini od 83 žene generativne dobi s akutnim zatajenjem jetre, čak njih 49 bilo trudno, većinom u 3. trimestru. Tako se smrtnost trudnica s hepatitisom E kreće između 15 i 25%, dok u općoj populaciji iznosi 0.5 do 4%.

Konačno, asimptomatska bakteriurija u trudnoći predstavlja indikaciju za liječenje, što je različito od pristupa u općoj populaciji, kad se antibiotska terapija ne preporuča. Razlog za to je povećana stopa prijelaza u akutni pijelonefritis.

Objašnjenja za gore navedena opažanja su složena i prvenstveno se odnose na utjecaj hormonskih promjena na imunološki sustav. U trudnoći dolazi do reverzibilne involucije timusa, pada koncentracije niza citokina te promjene ravnoteže Th1 i Th2 imunog odgovora. Tradicionalno se i pojednostavljeno navedene promjene promatraju kao adaptacija imunološkog sustava potrebna za sprječavanje odbacivanja fetusa koji eksprimira “strane antigene”.

Više o ovoj tematici možete pročitati u časopisu New England Journal of Medicine.