Pronađeno je 38 studija u kojima se zdravim odraslim osobama metodom randomizacije određivalo hoće li ili neće dobivati savjete o prehrani.

Poboljšanja u prehrani koja su se savjetovala osobama u intervencijskoj skupini uglavnom su se odnosila na smanjenje unosa soli i masti te povećanje unosa voća, povrća i vlakana. Savjeti su pružani na različite načine, uključujući kontakt jedan na jedan, grupna savjetovanja i pisane materijale. Postojale su varijacije u intenzitetu intervencije, u rasponu od jednog kontakta na sudionika studije do 50 sati savjetovanja tijekom 4 godine. Trajanje pokusa je bilo u rasponu od 3 mjeseca do 4 godine, s medijanom praćenja ispitanika kroz period od 10 mjeseci.

Pronađeni su neki dokazi o većoj učinkovitosti kod osoba kojima je rečeno da imaju rizik od srčanih oboljenja ili raka. Skromna poboljšanja su pokazana za kardiovaskularne čimbenike rizika kao što su krvni tlak te razine ukupnog i LDL kolesterola. U pokusima koji su razdvajali učinke prema spolu, žene su bile sklonije većem smanjenju unosa masti, no nije bilo dovoljno dokaza koji bi pokazali prenosi li se to i na veće smanjenje ukupne razine kolesterola. Pokusi nisu trajali dovoljno dugo da bi odgovorili na pitanje jesu li povoljne promjene u kardiovaskularnim čimbenicima rizika rezultirale smanjenom incidencijom bolesti srca, moždanih ili srčanih udara.