Zanimalo ih je mogu li prepoznati kemijske markere ili metabolite koji odražavaju promjene u prehrambenom unosu, izmjeriti ih te potom usporediti podatke s onima koji su dobiveni od  ispitanika studije o unosu hrane. Analizirani uzorci prikupljeni su od zdravih pojedinaca koji su sudjelovali u studiji prehrane i gena (engl. Diet and Gene Intervention Study, DIGEST).

Tijekom dvotjednog razdoblja, istraživači su proučavali dva oprečna načina prehrane: pravilnu prehranu, bogatu voćem, povrćem, nemasnim mesom i cjelovitim žitaricama, te suvremenu zapadnjačku prehranu, bogatu trans mastima, prerađenom hranom, crvenim mesom i zaslađenim pićima.

Istraživači su mogli potvrditi skupinu metabolita u mokraći i plazmi koja je bila u korelaciji s konzumacijom voća, povrća, proteina i vlakana. Uspjeli su otkriti kratkotrajne promjene u prehrambenom obrascu koje bi se mogle objektivno izmjeriti te nije trebalo dugo da te značajne promjene postanu očite.

Upozoravaju da je kemija hrane vrlo složena te se naša prehrana sastoji od tisuća različitih vrsta kemijskih spojeva, a istraživači zasad nisu ustanovili kakvu bi sve ulogu mogli imati u ukupnom zdravlju.

Znanstvenici se nadaju kako će u budućnosti ovu studiju proširiti ispitivanjem veće skupine ljudi u dužem vremenskom razdoblju. Nadalje, istražuju i nekoliko načina procjene prehrane majke tijekom presudnih faza razvoja fetusa i njegovog utjecaja na pretilost i rizik od metaboličkog sindroma u djece.