Istraživanja pokazuju da su depresija i šećerna bolest u povratnoj sprezi koja uvećava rizik za nepovoljne zdravstvene ishode. Depresivni su dijabetički bolesnici nestalniji u provedbi postupaka samozbrinjavanja bolesti - zdravoj prehrani, tjelovježbi i mjerenju glukoze u krvi - te skloniji propustima pri uzimanju lijekova za snižavanje glukoze, lipida i krvnog tlaka nego li bolesnici bez depresivnih simptoma.

Sklonost kardiovaskularnim čimbenicima rizika - pušenju, prekomjernoj tjelesnoj težini i sjedilačkom načinu života- u njih je značajno izraženija.

Depresija je povezana s povećanim rizikom za metaboličku disregulaciju, mikro- i makrovaskularne komplikacije, te smrtnost.

Usprkos jasnim dokazima o nepovoljnoj sprezi između depresije i šećerne bolesti, depresivni simptomi se ne prepoznaju i ne liječe na prikladan način u otprilike polovici pogođenih bolesnika. Svjetske preporuke za liječenje šećerne bolesti naglašavaju potrebu za redovitim probirom depresivnih simptoma u bolesnika sa šećernom bolešću, kao i nužnost razvoja kolaborativne zdravstvene skrbi kojom će se osigurati individualno prilagođen terapijski pristup. U okviru izlaganja izneseni su podaci iz vlastite istraživačke i kliničke prakse.

Mirjana Pibernik-Okanović
Klinička bolnica Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes Vuk Vrhovac, Zagreb