Predstavljen Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2015. - 2020.
Prema podacima CroDiab registra, u Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Procjenjuje se da je oboljelih više od 400.000 jer gotovo polovina bolesnika, odnosno njih 42 posto, još uvijek ne zna da je oboljela od ove bolesti. Drugim riječima, svaka deseta odrasla osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest.
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je tematsku sjednicu na kojoj je predstavljen novi „Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2015. - 2020.“ U radu tematske sjednice sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, Hrvatski saveza dijabetičkih udruga, Veleposlanstvo Kraljevine Danske i drugi.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tamara Poljičanin pozdravila je okupljene uzvanike naglasivši kako je zamisao ovog skupa bila potaknuti dionike, tvorce politike i stručnjake da provedu promjene raspravljajući o nacionalnim i regionalnim strategijama borbe s dijabetesom, prevenciji, ranom otkrivanju, dostupnosti i poboljšanju kvalitete skrbi te je tom prilikom predstavila „Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2015.-2020.“ koji je usvojen na sjednici Vlade 24. lipnja 2015. godine.
„Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću prvenstveno je usmjeren na unapređenje zdravlja osoba sa šećernom bolešću uz provođenje učinkovitih mjera ranog otkrivanja, praćenja, liječenja i sprječavanja komplikacija same bolesti“, izjavila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te naglasila kako prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije u svijetu od šećerne bolesti boluje osam posto stanovništva odnosno 382 milijuna oboljelih osoba u dobi od 20 do 79 godina te se predviđa da će 2035. godine broj oboljelih porasti na 592 milijuna.
Prema podacima CroDiab registra, u Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Procjenjuje se da je oboljelih više od 400.000 jer gotovo polovina bolesnika, odnosno njih 42 posto, još uvijek ne zna da je oboljela od ove bolesti. Drugim riječima, svaka deseta odrasla osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest. Šećerna bolest nalazi se na osmom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2013. godini, s trendom porasta posljednjih desetljeća, sa standardiziranim i kumulativnim stopama mortaliteta za sve dobne skupine višim od onih u europskoj regiji i EU-u. Ova je bolest vodeći uzrok nastanka krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova.
Šećerna bolest - globalna epidemija
Trend porasta broja oboljelih uzrokovan je promjenama u načinu života većine stanovništva vezanih uz tjelesnu neaktivnost, sjedilački način života, unosom visokokalorične industrijski obrađene hrane što dovodi do porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom što za posljedicu ima veću pojavnost šećerne bolesti.
O važnosti prevencije i ranog otkrivanja govorio je i hrvatski ministar zdravlja prim. Siniša Varga, koji je naglasio kako se danas oko 85 posto sredstava utrošenih za dijabetes utroši upravo na liječenje komplikacija te bolesti.
„Trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijarde kuna godišnje, odnosno 11,5 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Smatramo da ranim otkrivanjem bolesti možemo omogućiti kvalitetniji život oboljelima te napraviti ogromne uštede u proračunu. Generalno gledajući provodimo niz preventivnih programa i za razne druge bolesti, a naš krajnji cilj je povećati prosječnu životnu dob u Hrvatskoj, odnosno da u razdoblju od pet godina živimo dvije godine duže “, istaknuo je ministar zdravlja.
U Republici Hrvatskoj, Nacionalni program za šećernu bolest prvi put je donesen 2007. pod nazivom Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću s posebnim ciljem prevencije bolesti. Program je inicijalno donesen na razdoblje od pet godina, a i nakon isteka definiranog razdoblja, 2012. godine, i dalje se kontinuirano provode aktivnosti definirane programom.
Šećerna bolest se s pravom naziva globalnom epidemijom, jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Trend porasta broja oboljelih uzrokovan je promjenama u načinu života većine stanovništva vezanih uz tjelesnu neaktivnost, sjedilački način života, unosom visokokalorične industrijski obrađene hrane što dovodi do porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom što za posljedicu ima veću pojavnost šećerne bolesti.
