Problem predstavlja život u kroničnom stresu koji iscrpljuje adaptacijske mehanizme, dovodi do poremećaja na razini neurotransmitera (nefiziološke razine kortizola, pad razine serotonina, dopamina..), pojave poremećaja mentalnog zdravlja, pojave anksioznosti, depresije, te somatskih tegoba (somatizacija stresa). Istraživanja pokazuju da su depresija i anksioznost u sklopu kroničnog stresa povezane s poremećajem mikrobioma  te s lokalnom  i sistemskom upalom uzrokovanom disbiozom.

Kroničan stres i povišen kortizol dovode do promjene mikrobioma, smanjene bioraznolikosti i disbioze, a takav mikrobiom s vojim signalnim molekulama uzrokuje žudnju za nezdravijom hranom, uzrokuje promjene prehrambenih navika i apetita, dolazi do produbljivanja disbioze te poremećaja metabolizma, imunološkog sustava, sinteze neurotransmitera i poremećaja mentalnog zdravlja.

Osovina mikrobiom-crijevo-mozak (microbiota-gut-brain axis)  svojom dvosmjernom komunikacijom utječe na raspoloženje, ponašanje, kapacitet i način odgovora na stres. U istraživanjima na životinjskim modelima pokazalo se da se fekalnom transplantacijom, prijenosom uzoraka od depresivnih  ili anksioznih osoba u „germ free“ miševe može uzrokovati pojava ankisoznih i depresivnih simptoma te se time dokazala uloga mikrobioma u pojavi mentalnih poremećaja.  Poremećaji mentalnog zdravlja u porastu su u cijelom svijetu, a osobito nakon pandemije COVID-19. U fokusu mnogih istraživanja zadnjih godina je mogućnost djelovanja određenih sojeva probiotika na osovinu mikrobiom-crijevo-mozak u preventivne i terapijske svrhe kod osoba u kroničnom stresu ili osoba s anksioznim poremećajem i depresijom. Probiotici koji, kada se daju u adekvatnoj dozi, imaju povoljne učinke na mentalno zdravlje osobe nazivaju se psihobioticima. Sojeve Lactobacillus paracasei LA903 i Lactobacillus casei LA205 ubrajamo u psihobiotike jer su i u animalnim i u humanim istraživanjima pokazali pozitivan učinak na simptome anksioznosti, na bolje podnošenje stresa,  na smanjenje večernjeg kortizola, na percepciju bolje produktivnosti, na poboljšanje osjećaja odmorenosti nakon spavanja te manji osjećaj iscrpljenosti. Uz zdravu prehranu, uzimanje psihobiotika preporučuje se osobama koje već osjećaju negativne učinke kroničnog stresa, ali  i osobama koje se preventivno  žele zaštititi i ojačati svoje adaptacijske kapacitete za svladavanje stresa.

Helena Šimurina