Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom. Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice. Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja. Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.

Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:

• Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
• Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
• Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava

Mentalno zdravlje žena

Razlike u mentalnom zdravlju žena i muškaraca se mogu pripisati i biološkim i društvenim čimbenicima, kao i njihovoj interakciji. Kada govorimo o spolu, govorimo o biološkoj kategoriji koja je određena genetikom, anatomijom i fiziologijom, dok rod obuhvaća psihosocijalne čimbenike koji razlikuju žene i muškarce. Biološke razlike u mentalnom zdravlju često su povezane s djelovanjem spolnih hormona i disfunkcijama osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), osobito kod poremećaja koji su povezani sa stresom. S druge strane, rodne razlike u mentalnom zdravlju mogu se objasniti čimbenicima poput rodno uvjetovanog nasilja, rodnih uloga, društvenih očekivanja, ekonomskih teškoća, sniženog samopoštovanja, koji mogu povećavati rizik za mentalne teškoće. Razumijevanje specifičnih potreba žena u području mentalnog zdravlja ključno je za osiguravanje bolje podrške i kvalitete života.

Pojedini mentalni poremećaji zastupljeniji su kod žena, nego kod muškaraca. To su primarno internalizirane smetnje (depresivni i anksiozni poremećaji te poremećaji hranjenja) (Otten i sur., 2021).

Spolne razlike vidljive su u prevalenciji pojedinih mentalnih poremećaja. Prema podacima iz publikacije „Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj“ (HZJZ, 2024), spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja (F30-F39) i anksioznih poremećaja (F40-F41) dvostruko je veća kod žena u RH u odnosu na mušku populaciju. Također, razlike s obzirom na spol zabilježene su i u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Žene su u 2023. godini najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja (14,7 %*) i shizofrenije (11,6 %).

U kontekstu zdravlja žena, a posebno njihovog mentalnog zdravlja, nužno je navesti i neke specifičnosti koje utječu na (mentalno) zdravlje žena. To je izražen utjecaj hormona tijekom i nakon trudnoće, u predmenstrualnom dijelu ciklusa te tijekom menopauze. Tako neke žene za vrijeme ili nakon trudnoće mogu razviti perinatalnu depresiju, dok menopauza može uzrokovati različite simptome poput promjena raspoloženja, anksioznosti i osjećaja potištenosti.