Ono što razlikuje psihobiotik od drugih biotika je da se kod psihobiotika očekuje da će pozitivan učinak na ljudsko zdravlje biti povezan s duševnim zdravljem, odnosno zdravljem mozga. Koncept psihobiotika temelji se na očekivanju da crijevna mikrobiota može značajno utjecati na funkciju mozga i ponašanje. Istražuje se stoga bi li se psihobiotici mogli koristiti za liječenje psihijatrijskih stanja poput depresije i anksioznosti.

Psihobiotici i psihobiotička prehrana su povezani pojmovi, ali odnose se na različite aspekte uporabe mikroorganizama i prehrambenih sastavnica za poboljšanje duševnog zdravlja.

Psihobiotici su specifični sojevi probiotika koji, kada se unesu u dovoljnim količinama, mogu pozitivno utjecati na duševno zdravlje putem međudjelovanja s osovinom crijevo-mozak. Djeluju tako što proizvode neuroaktivne tvari poput serotonina, GABA-e i drugih, koji mogu mijenjati raspoloženje, smanjiti anksioznost, depresiju i stres. Psihobiotici su obično dostupni u obliku dodataka prehrani ili kao dio određenih fermentiranih namirnica. Primjerice, bakterije Bifidobacterium longum ili Lactobacillus rhamnosus specifični su sojevi koji se istražuju zbog psihobiotičkih svojstava.

Psihobiotička prehrana način je prehrane koji uključuje konzumaciju namirnica bogatih psihobioticima, prebioticima i drugim hranjivim tvarima koje podržavaju zdravlje crijevne mikrobiote, a time se očekuje kako će poboljšati i duševno zdravlje. Psihobiotička prehrana može uključivati fermentirane namirnice poput jogurta, kefira, kiselog kupusa, kao i prehrambena vlakna koja potiču rast korisnih bakterija u crijevima. Psihobiotička prehrana podržava cjelokupnu ravnotežu crijevne mikrobiote, pa se očekuje da može imati neizravne učinke na raspoloženje i kognitivne funkcije.

Dakle, psihobiotici su specifični mikroorganizmi za koje se pretpostavlja da imaju izravan učinak na mentalno zdravlje, dok se psihobiotička prehrana odnosi na širi koncept prehrane koja uključuje namirnice i hranjive tvari koje podržavaju zdravlje crijeva i time možda mogu poboljšati duševno zdravlje.

Sustavni pregledi o psihobioticima redom zaključuju kako je potrebno više istraživanja o mogućem učinku psihobiotika na očekivane ishode raspoloženja i duševnog zdravlja. 

Livia Puljak