Liječnik kao zadnja fronta humanizma u vladavini umjetne inteligencije
18.01.2024.
Tehnološki napredak se ozbiljno odražava na medicinu, naročito u pitanju dijagnostike te skrbi o kroničnim pacijentima. Nameću se pitanja mogu li sofisticirani strojevi u potpunosti zamijeniti liječnike i koja je uloga liječnika u medicini danas, a koja će biti u bližoj budućnosti.
Većina liječnika, unatoč najboljim i najiskrenijim namjerama, nema vremena za kompletan, kvalitetan i humanistički pristup svakom pacijentu. Stoga je možda rješenje upravo okretanje strojevima i umjetnoj inteligenciji. Ali ne kao kolegama i potencijalnoj konkurenciji. Ne smijemo zaboraviti da je stroj, za sada barem, i dalje samo alat.
Nameću se pitanja mogu li sofisticirani strojevi u potpunosti zamijeniti liječnike i koja je uloga liječnika u medicini danas, a koja će biti u bližoj budućnosti. Ta je tema bila i dio rasprave u sklopu okruglog stola „Umjetna inteligencija i budućnost čovječanstva” na 21. lošinjskim danima bioetike u svibnju 2023. godine, središnjem godišnjem bioetičkom skupu u Hrvatskoj, o kojem smo već pisali u prošlom broju (više na: https://www.medix.hr/moderna-medicina-i-vaznost-interdisciplinarne-bioetike--primjer-losinjskih-dana-bioetike). Pitanja „uplitanja“ umjetne inteligencije u naše živote i poslove sve su češća kako u široj javnosti, tako i u užim znanstvenim krugovima pa su se našla i na 21. lošinjskim danima bioetike u sklopu okruglog stola „Umjetna inteligencija i budućnost čovječanstva“. Bilo je tu riječi o pametnim gradovima, interakciji AI-ljudi, bioetičkim kompleksnostima tog pitanja, ChatGPT-ju i naravno, medicinskim implikacijama.