I nakon presude Ustavnog suda iz 2023. kako je zahtjev da liječnici ustanovama vraćaju odrađene plaće protuustavan, pojedinci u javnosti i dalje zagovaraju robovlasničke ugovore. Svi koji to čine u biti zagovaraju kršenje Ustava. HLK ukazuje na neprihvatljivost takvih stavova i izjava i njihovu štetnost za liječnike, za pacijente i za javni zdravstveni sustav. Neosporno je da liječnici prihvaćaju obvezu da u slučaju ranijeg prekida radnog odnosa plate stvarne troškove specijalizacije koji iznose oko 7 tisuća eura. Međutim, Komora upozorava da se liječnicima ustavno pravo na zaradu ne može oduzimati niti pod krinkom “troškova” zdravstvenih ustanova niti kroz manipulativne optužbe o slomu zdravstvenog sustava. Kadrovski deficit liječnika s kojim se suočavaju sve države Europske unije nigdje se u Europi, osim u Hrvatskoj, ne rješava robovlasničkim ugovorima i kažnjavanjem liječnika.

Problem manjka liječnika se ne može rješavati oduzimanjem njihovih ustavnih prava, već se to pitanje, među ostalim, može riješiti poticanjem i davanjem subvencija liječnicima. Neke hrvatske županije donijele su različite mjere za zadržavanje i privlačenje liječnika što Komora smatra pravim smjerom za rješavanje ovog problema. Te mjere najčešće uključuju sufinanciranje troškova stanovanja, jednokratnu naknadu za kupnju prve nekretnine, financijske bonuse dobrodošlice i vjernosti te naknadu za pojačan rad u turističkoj sezoni.
Pored toga, osiguravanje kvalitetnih uvjeta rada, odgovarajuće plaće za težinu i odgovornost liječničkog posla i donošenje zakonskih pretpostavki za povećanje plaća u deficitarnim specijalizacijama kao i za ruralne krajeve i otoke, su dokazano uspješni načini kako zadržati i privući liječnike te pacijentima osigurati dostupno zdravstvo. Rješenja, između ostalog, i ove problematike zdravstvenog sustava Hrvatska liječnička komora zagovara kroz donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika kao nositelja zdravstvene djelatnosti.

“Održivost i dostupnost hrvatskog javnog zdravstvenog sustava interes je svih nas. I liječnika i pacijenata. To nije moguće ostvariti penalizacijama. U sustavu već sada nedostaje oko 2000 liječnika. Odgovornost zdravstvene administracije je stvoriti učinkovite programe zadržavanja liječnika u Hrvatskoj. Tako to, kroz različite oblike stimulacije i kvalitetne uvjete rada, rade razvijene države Europske unije. To je jedini put za održivo javno zdravstvo”, zaključuje predsjednik HLK-a Krešimir Luetić.