Što znači biti liječnik?

Biti liječnik znači raditi danju i noću pomažući drugima. Biti liječnik nije od 8 do 16, nego 24 sata, svaki dan, radni, neradni i blagdan, sedam dana u tjednu, dvanaest mjeseci godišnje i tako cijeli radni vijek.

Biti liječnik znači propustiti rođendan djeteta zbog dežurstva, znači prekinuti godišnji odmor zbog hitnog slučaja, znači odazvati se spremno na poziv u gluho doba noći.

Biti liječnik znači provesti ukupno šest godina dežurajući tijekom karijere izvan svojeg doma, izvan svoje obitelji.

Biti liječnik znači slušati svoje dijete kako kaže da mu mame ili tate često nema doma jer mora puno raditi.

Biti liječnik znači svjesno žrtvovati dio sebe, žrtvovati svoje bližnje, slijedeći svoj poziv.

Biti liječnik znači nositi svoje pacijente u mislima i kada nismo na radnom mjestu, znači nazvati dežurnog kolegu pitati kako je naš pacijent.

Biti liječnik znači morati priopćiti loše vijesti, ali znači i radovati se onim dobrim.

Biti liječnik znači zadržati mir i razumijevanje za pacijenta, čak i kada smo prozvani.

Biti liječnik u Hrvatskoj znači raditi enormne prekovremene sate bez kojih bi sustav krahirao.

Biti liječnik u Hrvatskoj znači podići svoj glas kada nastupi nepravda.

Biti liječnik u Hrvatskoj znači glasno viknuti da se sustav urušava, da te svi čuju.

Biti liječnik u Hrvatskoj znači ne miriti se s činjenicom da ne možeš napraviti sve što znaš za pacijenta jer ti sustav to onemogućava.

Biti liječnik u Hrvatskoj znači ne odustati od borbe za uređenjem načina na koji radimo svoj posao.

Biti liječnik u Hrvatskoj znači biti prisiljen na aktivizam, prosvjede, a možda i štrajk.

Ali na kraju dana, biti liječnik znači zaspati s onim neprocjenjivim osjećajem da si nešto istinski dobro učinio, sa spoznajom da si nekome spasio život ili pomogao da ozdravi. To je privilegij nas liječnika i najveće zadovoljstvo u našem radu.

Zato, sretan Hrvatski dan liječnika, s istim onim željama, nadama i ciljem koji su imali liječnici iz davne 1874. godine, u čiju spomen ga obilježavamo.

Zahvalnost i poštovanje za neumorni rad i trud liječnika

U Hrvatskoj se danas obilježava Hrvatski dan liječnika kao sjećanje na dan kada je osnovan Hrvatski liječnički zbor 26. veljače 1874. godine. Tog je dana grupa od dvadeset i jednog liječnika utemeljila liječničko društvo kao osmu liječničku udrugu u Europi kako bi unaprijedila medicinsku struku.

Nacionalni dan liječnika ima bogatu povijest, na taj je dan još 1874. godine osnovan Hrvatski liječnički zbor (HLZ), utemeljen radi unapređenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike i zaštite staleških interesa. Ovo, godišnje obilježavanje služi kao trenutak za odavanje počasti predanosti, vještini i odlučnosti liječnika da budu posvećeni pružanju visokokvalitetne zdravstvene skrbi, zbog čega zaslužuju potporu svaki dan u godini. Pri tome se treba prisjetiti nevjerojatnog posla koji liječnici obavljaju svaki dan i izazova s ​kojima se suočavaju. Zdravstvena zaštita je puno više od pružanja preventivne skrbi, točne dijagnoze i liječenja bolesti, radi se i o tome da su to ljudi koji svjesno odlučuju da će svoje živote posvetiti pomaganju drugima. Osim svojih kliničkih uloga, liječnici značajno pridonose medicinskim istraživanjima, inovacijama i stalnom poboljšanju vještina u pružanju zdravstvene skrbi. Ne treba zaboraviti da liječnici provode više od desetljeća na izobrazbi, usavršavanju, kako bi bili najbolje osposobljeni i spremni za obavljanje važne, pa i vitalne uloge u svojim zajednicama. Zahvalnost i poštovanje za neumorni trud liječnika izražavaju ovom prilikom mnoge naše zdravstvene ustanove, kao i pacijenti.

Izazovi liječničke profesije

Dobra je spoznaja da i dalje postoji interes mladih za područje medicine, iako se liječnička profesija suočava s mnogim ozbiljnim izazovima. Uz proslavu ovog dana, treba spomenuti neke od izazova s kojima se suočavaju kako bi se podigla svijest  o njima i pokrenuo dijalog. Jedan od njih svakako je burnout, sindrom sagorijevanja, izgaranja liječnika na poslu, kao stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim i dugotrajnim stresom. Liječnici očito nisu jedina profesija koja se bavi traumatičnim situacijama na poslu, no dugo radno vrijeme, veliko radno opterećenje i administrativna opterećenja u zdravstvenom sustavu mogu utjecati na dobrobit liječnika, dovodeći do sagorijevanja. U tom smislu pitanje zadovoljstva liječnika zahtijeva stalnu pozornost i podršku, između ostalog i kroz stvaranje što boljih radnih uvjeta, osiguravanje adekvatnih omjera zdravstvenih radnika, primjerene plaće koja drži korak s inflacijom, kao i radne fleksibilnosti koja više odgovara potrebama ljudi. Uz razumijevanje određenih izazova i poteškoća, njihovo rješavanje, poboljšavanje radnog okruženja te davanje jasne podrške napredovanju liječnika, smanjit će se i potreba razmišljanja liječnika o odlasku u druge sredine ili čak o napuštanju liječničke profesije.

Liječnici u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, brojnost liječničke profesije krajem veljače 2025. godine predstavlja 16.408 doktora medicine sa zaposlenjem u sustavu zdravstva, od kojih su 10.462 ili 64% liječnice. U zdravstvu je isto tako zaposleno 4.112 doktora dentalne medicine, od kojih je 2.821 ili 69% žena.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje u zajedničkoj akciji JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS) na temu zdravstvene radne snage za suočavanje s izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 europskih zemalja i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenog sustava. Projekt je planiranog trajanja od veljače 2023. do lipnja 2026. godine. Opći cilj projekta je poboljšati kapacitete zemalja za planiranje radne snage u zdravstvu za budućnost. Tijekom projekta će se provesti i dijalog o politikama na temu planiranja radne snage u zdravstvu sa svim relevantnim dionicima u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Glavni ciljevi dijaloga o ljudskim resursima u zdravstvu su: poboljšati razumijevanje problema, utvrditi potencijalna rješenja i postići konsenzus o najboljem načinu nastavka rješavanja izazova. Glavni ishod dijaloga je dogovor oko prijedloga unapređenja planiranja ljudskih resursa u zdravstvu.