Prošle je godine Oxford University Press proglasio za riječ godine 'trulež mozga' - pogoršanje nečijeg mentalnog stanja uzrokovano konzumiranjem trivijalnog internetskog sadržaja.

Neka istraživanja sugeriraju da internet i digitalne tehnologije oštećuju ili na neki drugi način mijenjaju izvedbu specifičnih zadataka učenja i pamćenja: na primjer ljudi koji koriste GPS uređaje za navigaciju lošije se prisjećaju ruta, guglanje informacija daje ljudima pretjeran osjećaj vlastitog znanja. Ali nema uvjerljivih dokaza da tehnologija ima širi štetan učinak na pamćenje. Tvrdnje poput 'Google nas čini glupima' su pretjerane, kažu istraživači.

Revolucija u umjetnoj inteligenciji (AI) otvara niz pitanja. Veliki jezični modeli (LLM) koji se koriste alatima kao što je ChatGPT brzo se ugrađuju u tražilice i drugi softver, što znači da postaju dio svakodnevnog iskustva većine ljudi. I mogli bi utjecati na učenje i pamćenje na dublje načine od uobičajenog pretraživanja interneta.

Istraživači su, na primjer, sugerirali da chatbotovi i drugi alati umjetne inteligencije mogu učiniti ljude kognitivno lijenima i čak zasijati njihove umove realističnim lažnim sjećanjima. 

Postoji učinak starenja na pamćenje koji bi ljudi mogli zamijeniti s učinkom tehnologije. Ali, zasad, postoji vrlo malo dokaza, da nove tehnologije uzrokuju šire smanjenje pamćenja.

Ogromne količine informacija kojima su ljudi danas bombardirani također bi mogle stvoriti percepciju da se pamćenje pogoršava.

Iako istraživači raspravljaju o tome koliko internet utječe na pamćenje i učenje, neki kažu da bi porast AI alata mogao imati veće utjecaje. Ali studije koje to istražuju tek su se počele izvoditi.

Istraživači se slažu da bi, u teoriji, učinci generativnih AI alata, kao što je ChatGPT, mogli biti drugačiji od onih prethodnih pomagala za pamćenje. Budući da pisanje može pomoći ljudima da duboko razmišljaju i dođu do originalnih uvida, kažu znanstvenici, studenti koji prebace te procese na umjetnu inteligenciju riskiraju da ne nauče te vještine.

Znanstvenici kažu da algoritmi umjetne inteligencije već mijenjaju način na koji ćemo se mi i buduće generacije sjećati prošlosti. Na primjer, Google fotografije koriste AI kako bi automatski pretvorile osobne fotografije ljudi u događaje ili uspomene koje bi mogle utjecati na to kako se prisjećaju vlastitih života. Postoje tehnologije koje nam omogućuju da vidimo sebe i svoje autobiografsko sjećanje na potpuno nove načine. Već se generativna umjetna inteligencija koristi za stvaranje 'deadbotova' — digitalnih avatara mrtvih ljudi, koji mogu reći stvari koje živa osoba nikada nije rekla.

Za neke istraživače, potencijal da generativna umjetna inteligencija može utjecati na učenje i pamćenje naglašava ogroman utjecaj nekolicine kompanija koje stoje iza njih, kao što su Google i OpenAI. Moglo bi biti vrlo lako kodirati ChatGPT na određeni način koji će potencijalno utjecati na način na koji ljudi razmišljaju i na njihova uvjerenja, a to je pomalo zastrašujuće.

Ono što je jasno je da istraživači tek počinju proučavati ova pitanja koja okružuju AI. A razumijevanje bilo kakvih utjecaja je teško s obzirom na brzinu tehnološkog razvoja.