Velika prospektivna kohortna studija o utjecaju vitamin D na demenciju provedena je na Hotchkiss Brain Institute, Sveučilišta u Calgaryju. Vitamin D ima neke učinke u mozgu koji bi mogli utjecati na smanjenje demencije, međutim, do sada su istraživanje dala proturječne rezultate. 

U ovo istraživanje je bilo uključeno 12.388 odraslih osoba (prosječna dob, 71 godina) iz baze podataka američkog Nacionalnog centra za koordinaciju Alzheimerove bolesti, koji su na početku imali normalnu kognitivnu sposobnost ili blago kognitivno oštećenje. Ukupno 4637 (37%) je uzimalo dodatke vitamina D, a 7751 nije.

Tijekom 10 godina, 2696 sudionika razvilo je demenciju, uključujući 2017 (75%) koji nisu uzimali suplemente vitamina D. Stopa 5-godišnjeg preživljenja bez demencije bila je 84% u skupini s vitaminom D, naspram 68% u skupini koja nije uzimala vitamin D.

U svim slučajevima, suplementacijea vitaminom D povezana je sa značajno duljim preživljavanjem bez demencije i nižom stopom incidencije demencije, nego bez izloženosti vitaminu D (omjer rizika = 0,60, 95% interval pouzdanosti: 0,55–0,65). Učinak vitamina D na stopu incidencije demencije značajno se razlikovalo između spola, kognitivnog statusa i statusa APOE ε4.

Studija ima nekoliko ograničenja. Nije bilo podataka o dozi ili trajanju suplementacije vitaminom D i početnim razinama vitamina D u serumu.

Sprečavanje demencije ili čak odgađanje njezina početka od vitalne je važnosti s obzirom na sve veći broj oboljelih. Poveznica s vitaminom D u ovoj studiji sugerira da bi uzimanje dodataka vitamina D moglo biti korisno u prevenciji ili odgađanju demencije, ali sada su potrebna klinička ispitivanja kako bi se potvrdilo je li to doista tako.

Pitanje na koje tek treba odgovoriti je i ima li ikakve kognitivne koristi od dodavanja vitamina D ako je njegova razina normalna.