Rana faza demencije

Tijekom rane faze potrebno se usredotočiti na sljedeće:

• Razgovarajte s osobom u ovoj ranoj fazi demencije o njezinoj budućnosti. Ti bi razgovori trebali uključivati pravno, financijsko planiranje i planiranje dugoročne skrbi. Korisno bi bilo razumjeti njihove želje i imati sve u pisanom obliku u ranoj fazi bolesti.
• Procijenite sva sigurnosna pitanja u vezi s bolesnikom i njegovom okolinom. Napravite popis svih stvari u njihovoj okolini i procijenite kakva su rješenja za život u sigurnom okruženju.
• Izbjegavajte stresne situacije ili zadatke koji kod bolesnika izazivaju frustraciju.
• Povećajte njihovu neovisnost i pomozite im znakovima i podsjetnicima kako biste poboljšali njihovo pamćenje.
• Shvatite da dijagnoza može izazvati tugu i za vas i za bolesnika. Budite otvoreni za liječenje depresije.
• Razvijte sustav podrške; ovo može uključivati grupu za podršku i za bolesnika i za njegovatelja.
• Održavajte zdrav stil života, uključujući redovitu tjelovježbu i kvalitetne obroke.
• Prikupite informacije o bolesti, procesu bolesti, mogućnostima proširene skrbi i pružateljima zdravstvenih usluga.

Srednja faza demencije

Udruga za Alzheimerovu bolest ima sljedeće savjete za srednji stadij bolesti.

• Budite spremni pomoći s toaletom i higijenom. Ova njega u početku može biti neugodna, ali s vremenom mogu pomoći strpljivost i empatija.
• Komunikacija će postati sve veći izazov; bolesnicima će biti potrebna pomoć u artikuliranju misli i izvršavanju osnovnih zadataka. Komunikaciju je potrebno unaprijediti, treba govoriti polako i blago, nježnim tonom.
• U ovoj fazi vožnja automobila obično više nije sigurna i potrebno je uključiti bolesnika u donošenje odluke da prestane voziti.

Potrebno je koristite sigurnosne mjere kako bi se spriječilo lutanje osobe. Neke od preporuka su: 

• Ugradite zvona upozorenja koja će signalizirati ako su vrata otvorena.
• Spustite prostirke osjetljive na pritisak kako bi vas upozorile ako se osoba pomaknula.
• Čuvajte predmete poput kaputa, šešira, ključeva i novčanika izvan vidokruga bolesnika.
• Koristite noćna svjetla.
• Držite ažuriranu fotografiju osobe pri ruci u slučaju da odluta
• Zamolite susjede da vas upozore ako vide osobu kako luta uokolo.

Kasna faza demencije

U ovoj fazi većina oboljelih od Alzheimerove bolesti zahtijeva njegu koja nadilazi njegu koju im možemo pružiti kod kuće. Često im je potrebna kontinuirana skrb u svakodnevnim aktivnostima. Potrebno je sačuvati dostojanstvo pojedinca i spriječiti razvoj drugih bolesti.

Udruga za Alzheimerovu bolest sugerira da je dobro i ugodno za oboljele kada slušaju glazbu, gledaju fotografije ili im se čitaju određene knjige. Ugodu im pruža i češljanje ili utrljavanje losiona za njegu kože.

Potrebno je osigurati pomoć oko hrane i uzimanja dovoljno tekućine.

Potrebna je njega kože oboljelih koji se više ne mogu samostalno kretati. Koža mora biti suha i čista, a sva mjesta na kojima je izložena pritisku kao što su koštane strukture, treba podložiti jastucima kako bi spriječili nastanak oštećenja.

Bolesnici s uznapredovalom demencijom mogu postati agresivni i nasilni. Ako se to dogodi, preporuka za njegovatelje je da se drže na udaljenosti dok se ne smire. Međutim ako predstavljaju opasnost za njegovatelje, potrebno je pozvati pomoć.

Preporuke za njegovatelje

Njegovatelji trebaju brinuti o sebi tijekom ovog teškog razdoblja.

UCSF Health (University of California San Francisco) objavio je sljedeće preporuke koje bi mogle pomoći kako bi se spriječio burnout kod njegovatelja:

• Kad je moguće, njegovatelji trebaju delegirati zadatke ostalim članovima obitelji i prijateljima.
• Njegovatelji trebaju paziti na kvalitetnu prehranu i uzimati dovoljno tekućine.
• Treba im savjetovati da vježbaju najmanje tri puta tjedno ili da kratko prošeću svaki dan.
• Nekoliko puta tjedno trebaju osigurati ugodne i smislene aktivnosti.
• Treba im preporučiti da se pridruže nekoj grupi za potporu.
• Njegovatelje treba upozoriti na znakove stresa ili burnouta, uključujući nestrpljivost i smetnje spavanja, poteškoće s koncentracijom ili pamćenjem. Treba im napomenuti da obrate pozornost na promjene raspoloženja ili gubitak interesa za uobičajene aktivnosti. Treba ih uputiti na liječnike primarne zdravstvene zaštite ako bilo što od navedenog osjećaju dulje od jednog ili dva tjedna.