Prehrana kroničnih bubrežnih bolesnika ubraja se u jedne od najrestriktivnijih dijeta upravo zbog brojnih ograničenja u unosu određene hrane, mikronutrijenata i tekućine.

Istraživali smo prehrambene navike bolesnika na hemodijalizi i njihove primjenjene promjene nakon edukacije o prehrani. U istraživanju je sudjelovalo 132 bolesnika koji su bili na hemodijalizi u KBC-u Zagreb. Kod prve edukacije svaki bolesnik je dobio individualne preporuke o prehrani, oralne nutritivni suplemente i/ili vezače fosfata što je ovisilo o antropomentriji i laboratorijskim nalazima. Dva mjeseca nakon proveden je upitnik kako bi se utvrdile promjene u prehrambenom unosu nakon edukacije.

Od 132 bolesnika koji su prošli nutritivni probir i edukaciju, 76 bolesnika je uključeno u konačnu analizu. 78% njih doručkuje svaki dan, dok 22% ne jede prije ručka. 79% jede tijekom ili neposredno prije/poslije hemodijalize, a njih 19% je odbilo obrok. Najčešći razlozi odbijanja obroka su mučnina i oscilacije krvnog tlaka. 46% bolesnika ima tri obroka dnevno, a zabrinjavajuće je da njih 21% jede samo dva puta dnevno. U cjelini, bolesnici koji su na hemodijalizi imaju 3 do 4 obroka dnevno (uključujući užine). Samo 24% bolesnika konzumira meso svaki dan, a 22% dva puta tjedno. Uočena je značajna korelacija između prosječne dobi bolesnika i potrošnje mesa; bolesnici koji su konzumirali meso jednom ili dva puta tjedno bili su značajno stariji (prosjek 68,4 godina) u odnosu na bolesnike koji su svakodnevno konzumirali meso (prosječne dobi 53,8 godina). Bolesnici koji su uzimali vezače fosfata, njih 72%, znalo je njihovu ulogu i način uzimanja, 4% uzimalo je lijek između obroka, a njih 2% u bilo koje vrijeme tijekom dana. Na pitanje jesu li pokušali promijeniti svoje prehrambene navike nakon edukacije, 63% bolesnika dalo je pozitivan odgovor, a 37% nije ni pokušalo promijeniti navike. Na pitanje koji im je najveći problem s kojim se moraju nositi tijekom hemodijalize, njih 33% označilo je regulacija krvnog tlaka, što je praćeno hiperfosfatemijom (27%), hiperkalijemijom (22%) i pretjeranim unosom tekućine (22%). Zanimljivo je da je 15% bolesnika istaknulo slab apetit kao najveći problem.

Glavna uloga edukacije o prehrani je prije svega podizanje svijesti bolesnika o prehrani kako bi se izbjegli brojni poremećaji koji su rezultat neadekvatnog unosa, kao što su hiperkalijemija, hiperfosfatemija, prekomjerni unos tekućine i proteinsko-energijska pothranjenost. Osim toga, prosječna dob populacije pacijenata liječenih HD-om stalno raste, što znači da su potrebna kontinuirana evaluacija i prilagodba medicinske i prehrambene terapije uz stalno ponavljanje ciljeva ovog specifičnog načina liječenja. Multidisciplinarni tim se sastoji od nefrologa i dijetetičara/ nutricionista zajedno sa drugim specijaliziranim zdravstvenim radnicima koji aktivno sudjeluju u svakodnevnoj njezi bolesnika na hemodijalizi.

Nikolina Bašić-Jukić, Lea Katalinić, Andreja Miličić, Diana Gluhak, Bojan Jelaković, Eva Pavić