Nutritivni status i unos hrane u hospitalizirane djece u Hrvatskoj
25.06.2015.
Više od jedne trećine hospitaliziranih pedijatrijskih bolesnika ima neadekvatan dnevni unos hrane, a 8% ih je pothranjeno. Iz ovog razloga povećanje svijesti o problemu učestalosti pothranjenosti od velike je važnosti za adekvatan pristup liječenju i potpunu bolničku skrb hopitaliziranog bolesnika
Povećanje svijesti o problemu učestalosti pothranjenosti od velike je važnosti za adekvatan pristup liječenju i potpunu bolničku skrb hopitaliziranog bolesnika.
Obrazloženje: Pravilna prehrana tijekom hospitalizacije djece izuzetno je važna. Pedijatrijski pacijenti često su prestrašeni i u stanju stresa zbog bolesti, nepoznatog okruženja i odsustva roditelja, što često dovodi do neadekvatnog unosa hrane i malnutricije.
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti prevalenciju pothranjenosti te procijeniti unos hrane u pedijatrijskih bolesnika.
Metode: Koristeći internacionalne NutritionDay jednodnevne upitnike koji procjenjuju prevalenciju malnutricije u bolnicama sakupljeni su antropometrijski i klinički podaci hospitalizirane djece unutar 10 hrvatskih bolnica. Nutricionisti su prikupili podatke o čimbenicima koji utječu na prehranu hospitalizirane djece. Nutritivni status procijenjen je pomoću percentilnih krivulja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za tjelenu masu i tjelesnu visinu djece od 0 do 18 godina.
Rezultati: Analiza sakupljenih podataka pokazala je kako značajan broj pacijenata nema adekvatan nutritivni status. Od 266 pacijenata, njih 8% bilo je pothranjeno. Ovaj rezultat pokazuje da je pothranjenost hospitalizirane djece smanjena s obzirom na udio od 12% pothranjene djece prethodnih godina. Rezultati su pokazali da 30% (79 pacijenata) postiže preporučeni unos dnevnih potreba za hranom, ali je uočeno kako 32% (85 pacijenata) hospitalizirane djece unosi manje od 60% njihovih preporučenih dnevnih potreba (RDA).
Zaključak: Više od jedne trećine hospitaliziranih pedijatrijskih bolesnika ima neadekvatan dnevni unos hrane, a 8% ih je pothranjeno. Iz ovog razloga povećanje svijesti o problemu učestalosti pothranjenosti od velike je važnosti za adekvatan pristup liječenju i potpunu bolničku skrb hopitaliziranog bolesnika. Intervencije poput multicentričnih nutritivnih studija usmjerene na pedijatrijske pacijente mogu se koristiti kao dobar instrument za povećanje znanja te stvaranje smjernica za specifičnu pedijatrijsku nutritivnu terapiju i identificiranje rizika pothranjenosti.
Tena Niseteo, Diana Vukman, Nataša Šoštarić, Tea Ištvanić