Kod osoba s povišenim arterijskim tlakom rizik nastanka srčanog infarkta dvostruko je veći od normotenzivnih osoba, a ako se tome doda i povišeni kolesterol u krvi rizik nastanka srčanog infarkta povećava se i za 15 puta u odnosu na osobe s normalnim arterijskim tlakom i kolesterolom.
Hipertenzija
Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje umire skoro 17 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj preko 26.000 osoba od bolesti srca i krvnih žila s udjelom u općem mortalitetu preko 50%.
Hipertenzija (grčki: hyper-prijeko,više,nad i teino – napinjem,širim se), točnije arterijska hipertenzija jest bolest povišenog krvnog tlaka.
Više puta izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koji prelazi graničnu vrijednost od 140/90 mmHg dovoljne su za dijagnozu arterijske hipertenzije.
Arterijska hipertenzija je bez sumnje jedan od glavnih faktora rizika za nastanak koronarne bolesti (angina pektoris i infarkt miokarda) te moždanog udara, srčanog i bubrežnog zatajenja.
Kod osoba s povišenim arterijskim tlakom rizik nastanka srčanog infarkta dvostruko je veći od normotenzivnih osoba, a ako se tome doda i povišeni kolesterol u krvi rizik nastanka srčanog infarkta povećava se i za 15 puta u odnosu na osobe s normalnim arterijskim tlakom i kolesterolom. Kombinacijom više čimbenika rizika, rizik nastanka bolesti srca se znatno povećava.
Jednako tako kardiovaskularne bolesti već su dugi niz godina glavni uzrok smrtnosti kako u razvijenim zemljama tako i kod nas.
Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje umire skoro 17 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj preko 26.000 osoba od bolesti srca i krvnih žila s udjelom u općem mortalitetu preko 50%.
Ateroskleroza u podlozi kardiovaskularnih bolesti
Osnovna patološka promjena u podlozi kardiovaskularnih bolesti je ateroskleroza.
Sama ateroskleroza je biološki proces starenja i razvija se godinama.No pod utjecajem raznih čimbenika rizika (jasno i povišenog arterijskog tlaka) razvija se ubrzana i prerana ateroskleroza koja dovodi do postepenog suženja arterija odnosno njihova začepljenja.
Ovisno o lokalizaciji i stupnju suženja ili začepljenja razvija se simptomatologija sa strane srca, mozga, bubrega ili perifernih krvnih žila.
Epidemiologija hipertenzije
Pobol od arterijske hipertenzije raste s životnom dobi iako se arterijska hipertenzija može pojaviti i u djece te mladih.
U Hrvatskoj od arterijske hipertenzije boluje oko 44% stanovništva iznad 18-te godine života.
Arterijska hipertenzija je u više od 90% slučajeva nepoznata uzroka, tzv.esencijalna, a u manje od 10 % sekundarna, dakle s poznatim uzrokom, pri čemu se liječenjem njezina uzroka neizravno može izliječiti i hipertenzija (npr.renalna hipertenzija, tumori nadbubrežne žlijezde, korištenje nekih lijekova – npr. lijekovi za kontracepciju).
Esencijalna hipertenzija liječi se isključivo lijekovima i ne manje važnim usvajanjem zdravih životnih navika (nepušenje, kretanje, manje slana hrana, itd.).
Pobol od arterijske hipertenzije raste s životnom dobi iako se arterijska hipertenzija može pojaviti i u djece te mladih. Primijećeno je da se nešto češće javlja u Crnaca, starijih i debelih ljudi, žena koje uzimaju kontraceptivna sredstva. Uočena je i povećana sklonost pojavljivanja u nekim obiteljima.
Simptomi hipertenzije
Povišeni arterijski tlaka najčešće traje godinama bez bitnih simptoma pa je zbog toga nazivaju i „tihi ubojica“. Ponekad se jave simptomi kao glavobolja, umor, anksioznost, pretjerano znojenje, zujanje u ušima, nedostatak zraka, palpitacije itd.
Zbog nedostatka simptoma,odnosno zbog nespecifične simptomatologije važno je ponovo naglasiti važnost redovitih kontrola krvnog tlaka.
Osnovni cilj liječenja
Osnovni cilj liječenja je regulirati arterijski tlak. Liječenje se sastoji od općih mjera i medikamentozne terapije.
Iako se vrijednosti povišenog arterijskog tlaka smatraju 140/90 mmHg i više, ne treba ih uzimati kao definitivnu vrijednost jer u slučaju pridruženih bolesti bubrega ili šećerne bolesti tlak treba održavati ispod 130/80 mmHg pa i niže.
Potrebno je smanjiti unos soli u organizam, smanjiti unos zasićenih masnih kiselina uz redukciju tjelesne težine, pribjeći konzumiranju voća, povrća, ribe, nemasnih vrsta mesa, prestati pušiti i konzumirati alkoholna pića i kavu te povećati tjelesnu aktivnost sukladno životnoj dobi.
Što se tiče medikamentozne terapije u liječenju arterijske hipertenzije koriste se :
- blokatori beta receptora
- blokatori kalcijevih kanala
- diuretici
- ACE inhibitori
- AT II antagonosti.
Individualni pristup
Uz sniženje vrijednosti povišenih vrijednosti arterijskog tlaka cilj liječenja je smanjenje smrtnosti i komplikacija osnovne bolesti na ciljnim organima.
Preferira se individualni pristup u liječenju svakog bolesnika s povišenim arterijskim tlakom te se ovisno o pridruženim bolestima može započeti s bilo kojim lijekom iz bilo koje skupine koji se jasno mogu kombinirati (vrlo je malo dobro reguliranih hipertoničara na monoterapiji).
Naime primjenom samo jednog antihipertenzivnog lijeka teško je regulirati povišen arterijski tlak jer je u podlozi arterijske hipertenzije više mehanizama – autonomni živčani sustav, bubrežni te reninsko-angiotenzinski sustav.
Odabir lijeka ovisi o pridruženim bolestima dotičnog pacijenta (šećerna bolest, angina pektoris, astma, hiperlipoproteinemija, reumatske bolesti itd.).
Npr. ukoliko bolesnik uz povišen arterijski tlak ima i koronarnu bolest lijek izbora j e(ukoliko nema kontraindikacija) betablokator, ako su prisutni znakovi srčanog popuštanja primjenjuju se diuretici, ACE inhibitori i/ili AT II antagonisti, a u slučaju izolirane sistoličke hipertenzije uz perifernu bolest krvnih žila lijek izbora su blokatori kalcijevih kanala.
Uz sniženje vrijednosti povišenih vrijednosti arterijskog tlaka cilj liječenja je smanjenje smrtnosti i komplikacija osnovne bolesti na ciljnim organima.
Prikaz bolesnice hipertenzijom
- žena, 69 godina
- TV 160 cm, TT 72 kg, BMI 28
- višegodišnja hipertoničarka i dijabetičarka na peroralnim hipoglikemicima
- posljednjih nekoliko godina u permanentnoj fibrilaciji atrija zbog čega je na trajnoj antikoagulantnoj terapiji
- zbog hipotireoze više godina na supstitucijskoj terapiji levotiroksinom
- fizikalni nalaz: adipozna, kardiopulmonalno kompenzirana , RR 160/90 mmHg
-EKG: fibrilacija atrija s prosječnom frekvencijom ventrikula oko 70/min.
- posljednjih nekoliko mjeseci uzima ramipril, prije toga amlodipin uz koji su joj oticali gležnjevi, posljednja 2 mjeseca neproduktivni, podražajni kašalj bez znakova respiratornog infekta
- ehokardiografski umjerena hipertrofija LK uz dilatiran lijevi atrij
- lab. nalazi: KKS b.o.; urin: b.o.; GUK 7,0; kreatinin uredan; lipidogram: nije priložen
- hormoni štitnjače: u referentnom rasponu
- dosadašnja terapija: medigoksin, nebivolol, indapamid, varfarin, levotiroksin, ramipril i metformin
- bolesnici je savjetovano umjesto ramiprila u terapiju uvesti telmisartan 80 mg, napraviti lipidogram uz redukciju tjelesne težine te kontrola za 6-8 tjedana
Ružica Perković Avelini, dr. med. specijalist kardiolog, KBC Split
