Od svih javnozdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u prehrani je jedna od najlakše provedivih javnozdravstvenih mjera. Za njezinu primjenu najvažnija je međusektorska suradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja soli, odnosno soli u proizvodnom procesu, uvođenju zakonske regulative uz obavezno označavanje sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda te zdravstveno odgojnim mjerama na području promicanja pravilne prehrane.

Gotovo 80% soli koju dnevno konzumiramo odnosi se na „skrivenu” sol!

Dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi manje od 5 grama soli ili manje od 2 grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija kako bi se smanjio rizik oboljevanja od srčanih bolesti i moždanih udara.

Veći dio soli koji unosimo u organizam skriven je u gotovoj ili polugotovoj hrani. Prije kupnje svakako pažljivo pročitajte na deklaraciji proizvoda koliki je sadržaj natrija.

Izbjegavajte hranu s razmjerno visokim sadržajem soli:

• pečene proizvode kao što su kruh, peciva te zobene ili kukuruzne pahuljice,
• suhomesnate proizvode: salame, kobasice, hrenovke, paštete i druge slične proizvode,
• konzervirano voće i povrće,
• "brzu" hrana kao što su pizza, hamburgeri ili prženi krumpirići,
• procesuiranu smrznutu hranu, 
• gotove umake, senfove, mojonezu, juhe iz vrećice,
• grickalice kao što su čips, štapići, kikiriki, pistaciji, kokice, 
• tvrde sireve, sirne namaze, lisnato tijesto,
• pazite na konzumaciju mineralne vode koja sadrži natrij.

Kako bi se snizila razina soli pomaže i hrana s razmjerno dosta kalija, kao što su rajčice, grah, grašak, peršin, kupus, špinat, orasi, banane, datulje, papaja ili sok od naranče. 

Jedna čajna žličica soli = oko 6 grama soli = maksimalni dopušteni dnevni unos!

U Hrvatskoj je procijenjeni dnevni unos soli 12-18 grama. Žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama! Ostvarenje cilja smanjenja unosa kuhinjske soli, kao jedna od ključnih mjera suzbijanja kroničnih nezaraznih bolesti, postići će se postupno godišnjim smanjenjem od 4%. Na taj bi se način postupno mijenjale prehrambene navike i gotovo bi se neprimjetno prihvatile namirnice s manjom količinom kuhinjske soli.

Od srpnja 2017. godine hrvatski će pekari u kilogram kruha morati stavljati 6 grama soli manje nego sada, u skladu sa strategijom Ministarstva zdravlja prema kojoj Hrvatska do 2019. mora smanjiti dnevni unos soli sa 11,5 na 9 grama po stanovniku.

Dodajte malo više okusa vašoj hrani!

Ukusnija su jela u koja su dodani svježi začini, a za uzgoj začinskih biljaka nije potrebno imati puno prostora u vrtu, niti odvojiti puno vremena.

Začinsko bilje poput bosiljka, origana, vlasca, mažurana, majčine dušice, metvice, lovora te čitavog niza egzotičnih začina poboljšavaju i obogaćuju okus hrane. U vlastitom domu, uz malo truda, možete uzgojiti začinsko bilje te koristiti svježe u svakodnevnom spremanju obroka za obitelj. Ukusnija su jela u koja su dodani svježi začini, a za uzgoj začinskih biljaka nije potrebno imati puno prostora u vrtu, niti odvojiti puno vremena.

Napravite svoju vlastitu biljnu mješavinu kombiniranjem određenog bilja i koristite kao zamjenu za sol (crvena paprika, češnjak u prahu, crni papar, kadulja...), dobro ih osušite i sameljite u mlincu za kavu ili blenderu kako biste dobili prah, Dovoljno je uzeti malo začinske soli i posuti je preko pečenoga krumpira ili povrća.

Za začinske soli možete upotrijebiti sušeno bilje (ružmarin, kadulju, origano, bosiljak, vlasac), začine (kim, korijandar, curry, crvenu papriku, češnjak u prahu, sjemenke gorušice), suhe gljive (vrganje, shiitake), pržene orašaste plodove (orahe, lješnjake, bademe) i sjemenke (lanene, suncokretove, bučine, sezam). Najbolji izbor je višestruko kvalitetnija morska sol jer sadrži kalij, magnezij, kalcij, jod kao i druge prirodne i vrijedne mirkonutrijente.

Ekperimentirajte s različitim kombinacijama dok ne pronađete najbolju mješavinu koja vama odgovara. Začinsko bilje je najbolja zamjena za sol!

Pripremila: Marija Škes, mag.educ.reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo