x
x

Aripiprazol u liječenju shizofrenije

  dr. med. Mirjana Grubić-Marković, spec. psihijatar

  20.09.2016.

Aripiprazol je antipsihotik nove generacije jedinstvenog mehanizma djelovanja, dokazane učinkovitosti i dobre podnošljivosti zbog čega potiče suradljivost pacijenata i pruža zadovoljavajuće rezultate liječenja.

Aripiprazol u liječenju shizofrenije

Uvod

Aripiprazol predstavlja novu generaciju antipsihotika jedinstvenog profila djelovanja. Karakterizira ga dobar antipsihotični učinak i djelotvorna stabilizacija raspoloženja uz povoljan profil nuspojava. Kupira i pozitivne i negative simptome shizofrenije, a ima i dobar učinak na depresivne simptome. Predstavnik je nove generacije antipsihotika koju Sthal naziva – stabilizatori dopaminergičkog sustava. 

Značajke aripiprazola

Aripiprazol je indiciran za liječenje shizofrenije kod odraslih i adolescenata u dobi od 15 na više godina. Zahvaljujući povoljnom farmakološkom profilu pogodan je i za liječenje starijih osoba.

Aripiprazol ima jedinstveno farmakodinamsko djelovanje. Radi se o parcijalnom agonistu D2-dopaminskih receptora koji u manjim dozama pojačava, a u većim smanjuje aktivnost dopaminskog sustava te o parcijalnom agonistu 5-HT1A receptora i antagonistu 5-HT2A receptora. Utvrđen je visoki afinitet aripiprazola in vitro za dopaminske D2 i D3, serotoninske 5-HT1A i 5-HT2A receptore te umjereni afinitet za dopaminske D4, D3, serotoninske 5HT2C i 5HT7, alfa-1 adrenergičke i histaminske H1 receptore. Aripiprazol ima umjereni afinitet vezanja na mjesta ponovne pohrane serotonina te zanemariv afinitet za muskarinske receptore. Ovaj specifični farmakodinamski profil aripiprazola omogućava njegova specifična terapijska djelovanja i odsustvo određenih nuspojava koje imaju drugi antipsihotici. 

Pozitivni simptomi shizofrenije povezuju se s hiperaktivnošću mezolimbičkog dopaminergičkog sustava, a negativni simptomi s hipoaktivnošću mezokortikalnog dopaminergičkog sustava i smanjenom aktivnošću dopaminergičkih struktura u prefrontalnom korteksu. Prema serotoninsko-dopaminskoj hipotezi, serotonin inhibira dopaminergičku aktivnost u strijatumu, a u frontalnom korteksu modulira piramidalne neurone preko glutaminergičkog sustava: disfunkcionalne interakcije ovih sustava prisutne su kod shizofrenije te aripiprazol svojim parcijalnim agonizmom na D2 receptore i antagonizmom na 5-HT2 receptore može učinkovito djelovati na više točaka shizofrenije. 

Aripiprazol je specifičan i po tome što ne dovodi do značajnije up-regulacije strijatalnih D2 receptora, a što je tipično za prvu generaciju antipsihotika koji nakon dugotrajne uporabe dovode do up-regulacije i time povećavaju mogućnost razvoja tardivne diskinezije.

S obzirom na njegov mehanizam djelovanja, smatra se da aripiprazol može ublažiti razvoj tardivne diskinezije uzrokovane drugim antipsihoticima. 

Aripiprazol djeluje pozitivno i na imunološki sustav. Nađeno je da aripiprazol značajno smanjuje razinu IL-23, glavnog citokina koji podržava autoimune upalne procese unutar CNS-a. 

Aripiprazol smanjuje poriv i žudnju za kokainom i alkoholom, a dokazan je i povoljan učinak na kompulzivne simptome kod bolesnika s opsesivno-kompulzivnim poremećajem koji često ide u komorbiditetu sa shizofrenijom. 

Aripiprazol je indiciran za liječenje shizofrenije kod odraslih i adolescenata u dobi od 15 na više godina. Zahvaljujući povoljnom farmakološkom profilu pogodan je i za liječenje starijih osoba. 

Kod prelaska s drugih oralnih antipsihotika (kvetiapin i olanzapin) na aripiprazol, dozu drugih antipsihotika treba postupno smanjivati kroz 3 do 4 tjedna zbog adaptacije na prestanak blokade kolinergičkih, histaminskih i alfa-1 adrenegičkih receptora. Zbog istih razloga klozapin treba smanjivati postupno kroz 4 tjedna. Za amisulpirid, risperidon, ziprasidon i paliperidon je dovoljno smanjivanje doze kroz jedan tjedan.

Ponekad je potrebno povećati dozu benzodiazepina i antikolinergičkih lijekova tijekom prelaska s drugih antipsihotika kako bi se izbjegle agitacija, nesanica i psihotična reakcija. 

Što se tiče interakcije s drugim lijekovima, zbog antagonističkog djelovanja na alfa-1 adrenergičke receptore, aripiprazol može pojačati učinak određenih antihipertenziva. Doza aripiprazola se mora smanjiti na polovicu propisane kada se primjenjuje istodobno s kinidinom, ketokonazolom, itrakonazolom te inhibitorima HIV proteaze. Slični učinci mogu se očekivati i kod drugih jakih inhibitora enzima CYP2D6, kao što su fluoksetin i paroksetin te je stoga potrebno smanjiti dozu aripiprazola.

Dozu aripiprazola potrebno je udvostručiti kod istodobne primjene s karbamazepinom. Nije dokazano da pušenje utječe na farmakokinetiku aripiprazola. 

Preporučena početna doza aripiprazola je 10 ili 15 mg/dan uz dozu održavanja od 15 mg koja se primjenjuje jednom dnevno neovisno o obrocima. Aripiprazol je učinkovit u rasponu doza od 10 do 30 mg/dan. Maksimalna dnevna doza ne smije biti veća od 30 mg.

Prednosti aripiprazola

Aripiprazol ne dovodi do porasta tjelesne težine kao ni do metaboličkog sindroma, ne dovodi do porasta prolaktina i neželjenih posljedica hiperprolaktinemije, nema smetnji provođenja, uz mali rizik od razvoja ekstrapiramidnih simptoma.

Prednost liječenja aripiprazolom u odnosu na druge antipsihotike je njegova dobra učinkovitost u liječenju pozitivnih i negativnih simptoma shizofrenije uz relativno dobar profil nuspojava. Aripiprazol ne dovodi do porasta tjelesne težine kao ni do metaboličkog sindroma, ne dovodi do porasta prolaktina i neželjenih posljedica hiperprolaktinemije, nema smetnji provođenja, uz mali rizik od razvoja ekstrapiramidnih simptoma. U usporedbi s tipičnim antipsihoticima, aripiprazol smanjuje rizik od razvoja akatizije. U odnosu na ranije generacije antipsihotika, aripiprazol je pokazao isti stupanj učinkovitosti u liječenju shizofrenije, ali uz značajnu prednost u smislu podnošljivosti što ga u novije vrijeme čini prvim lijekom izbora kod liječenja shizofrenije. 

Zaključak

Uz učinkovitost, dobra podnošljivost aripiprazola potiče bolju suradljivost pacijenata što rezultira zadovoljavajućom remisijom, manjom stopom relapsa i boljim funkcioniranjem pacijenata. Zadovoljavajuće liječenje znači povlačenje dominantnih simptoma, zadovoljavajuće socijalno funkcioniranje i bolju osobnu kvalitetu života.

Literatura

  1. Medix vol.19 No106, srpanj 2013.
  2. Milovanović S. Dopamin i depresija
  3. Pro Mente Zagreb, 2015.
  4. Mihaljević-Peleš A, Šagud M. Klinička primjena antipsihotika, Medicinska naklada 2015
  5. Silvestri S, Seeman MV, Negrete JC, Houle S, Shammi CM, Remington GJ, Kapur S, Keck PE Jr, McElroy SL. Aripiprazole : a partial dopamine D2 receptor agonist antipsychotic : 2003
  6. Stephen M. Sthal. Essential Psychopharmacology-Prescibes guide : 2015.
  7. Geoffroy PA, Rolland B, Guardia D, Waremboourg F, Cottencin O. Use of aripiprazol in treatment of cannabis dependence in a patient presenting with Borderline Personality Disorder. J neuropsychiatry Clin neurosci. 2012.
  8. www. halmed.hr/upl/lijekovi/SPC/UP-I-530-09-14-01-211.pdf
  9. Sobis J, Rykaczewska-Czerwinska M, Swietochewska E, Gorczyca P. Terapeuticeffect of aripiprazol in chronic shizophrenia is accompanied by anti-inflammatory activity : 2015.
  10. Leggio GM, Salamone S, Bucolo C, Platania C, Micale V, Caraci F, Drago F. Dopamine (D3) receptor as a new pharmacological target for the treatment of depression : 2013.