Aripiprazol je antipsihotik nove generacije jedinstvenog mehanizma djelovanja, dokazane učinkovitosti i dobre podnošljivosti zbog čega potiče suradljivost pacijenata i pruža zadovoljavajuće rezultate liječenja.
Uvod
Aripiprazol predstavlja novu generaciju antipsihotika jedinstvenog profila djelovanja. Karakterizira ga dobar antipsihotični učinak i djelotvorna stabilizacija raspoloženja uz povoljan profil nuspojava. Kupira i pozitivne i negative simptome shizofrenije, a ima i dobar učinak na depresivne simptome. Predstavnik je nove generacije antipsihotika koju Sthal naziva – stabilizatori dopaminergičkog sustava.
Značajke aripiprazola
Aripiprazol je indiciran za liječenje shizofrenije kod odraslih i adolescenata u dobi od 15 na više godina. Zahvaljujući povoljnom farmakološkom profilu pogodan je i za liječenje starijih osoba.
Aripiprazol ima jedinstveno farmakodinamsko djelovanje. Radi se o parcijalnom agonistu D2-dopaminskih receptora koji u manjim dozama pojačava, a u većim smanjuje aktivnost dopaminskog sustava te o parcijalnom agonistu 5-HT1A receptora i antagonistu 5-HT2A receptora. Utvrđen je visoki afinitet aripiprazola in vitro za dopaminske D2 i D3, serotoninske 5-HT1A i 5-HT2A receptore te umjereni afinitet za dopaminske D4, D3, serotoninske 5HT2C i 5HT7, alfa-1 adrenergičke i histaminske H1 receptore. Aripiprazol ima umjereni afinitet vezanja na mjesta ponovne pohrane serotonina te zanemariv afinitet za muskarinske receptore. Ovaj specifični farmakodinamski profil aripiprazola omogućava njegova specifična terapijska djelovanja i odsustvo određenih nuspojava koje imaju drugi antipsihotici.
Pozitivni simptomi shizofrenije povezuju se s hiperaktivnošću mezolimbičkog dopaminergičkog sustava, a negativni simptomi s hipoaktivnošću mezokortikalnog dopaminergičkog sustava i smanjenom aktivnošću dopaminergičkih struktura u prefrontalnom korteksu. Prema serotoninsko-dopaminskoj hipotezi, serotonin inhibira dopaminergičku aktivnost u strijatumu, a u frontalnom korteksu modulira piramidalne neurone preko glutaminergičkog sustava: disfunkcionalne interakcije ovih sustava prisutne su kod shizofrenije te aripiprazol svojim parcijalnim agonizmom na D2 receptore i antagonizmom na 5-HT2 receptore može učinkovito djelovati na više točaka shizofrenije.
Aripiprazol je specifičan i po tome što ne dovodi do značajnije up-regulacije strijatalnih D2 receptora, a što je tipično za prvu generaciju antipsihotika koji nakon dugotrajne uporabe dovode do up-regulacije i time povećavaju mogućnost razvoja tardivne diskinezije.
S obzirom na njegov mehanizam djelovanja, smatra se da aripiprazol može ublažiti razvoj tardivne diskinezije uzrokovane drugim antipsihoticima.
Aripiprazol djeluje pozitivno i na imunološki sustav. Nađeno je da aripiprazol značajno smanjuje razinu IL-23, glavnog citokina koji podržava autoimune upalne procese unutar CNS-a.
Aripiprazol smanjuje poriv i žudnju za kokainom i alkoholom, a dokazan je i povoljan učinak na kompulzivne simptome kod bolesnika s opsesivno-kompulzivnim poremećajem koji često ide u komorbiditetu sa shizofrenijom.
Aripiprazol je indiciran za liječenje shizofrenije kod odraslih i adolescenata u dobi od 15 na više godina. Zahvaljujući povoljnom farmakološkom profilu pogodan je i za liječenje starijih osoba.
Kod prelaska s drugih oralnih antipsihotika (kvetiapin i olanzapin) na aripiprazol, dozu drugih antipsihotika treba postupno smanjivati kroz 3 do 4 tjedna zbog adaptacije na prestanak blokade kolinergičkih, histaminskih i alfa-1 adrenegičkih receptora. Zbog istih razloga klozapin treba smanjivati postupno kroz 4 tjedna. Za amisulpirid, risperidon, ziprasidon i paliperidon je dovoljno smanjivanje doze kroz jedan tjedan.
Ponekad je potrebno povećati dozu benzodiazepina i antikolinergičkih lijekova tijekom prelaska s drugih antipsihotika kako bi se izbjegle agitacija, nesanica i psihotična reakcija.
Što se tiče interakcije s drugim lijekovima, zbog antagonističkog djelovanja na alfa-1 adrenergičke receptore, aripiprazol može pojačati učinak određenih antihipertenziva. Doza aripiprazola se mora smanjiti na polovicu propisane kada se primjenjuje istodobno s kinidinom, ketokonazolom, itrakonazolom te inhibitorima HIV proteaze. Slični učinci mogu se očekivati i kod drugih jakih inhibitora enzima CYP2D6, kao što su fluoksetin i paroksetin te je stoga potrebno smanjiti dozu aripiprazola.
Dozu aripiprazola potrebno je udvostručiti kod istodobne primjene s karbamazepinom. Nije dokazano da pušenje utječe na farmakokinetiku aripiprazola.
Preporučena početna doza aripiprazola je 10 ili 15 mg/dan uz dozu održavanja od 15 mg koja se primjenjuje jednom dnevno neovisno o obrocima. Aripiprazol je učinkovit u rasponu doza od 10 do 30 mg/dan. Maksimalna dnevna doza ne smije biti veća od 30 mg.
Prednosti aripiprazola
Aripiprazol ne dovodi do porasta tjelesne težine kao ni do metaboličkog sindroma, ne dovodi do porasta prolaktina i neželjenih posljedica hiperprolaktinemije, nema smetnji provođenja, uz mali rizik od razvoja ekstrapiramidnih simptoma.
Prednost liječenja aripiprazolom u odnosu na druge antipsihotike je njegova dobra učinkovitost u liječenju pozitivnih i negativnih simptoma shizofrenije uz relativno dobar profil nuspojava. Aripiprazol ne dovodi do porasta tjelesne težine kao ni do metaboličkog sindroma, ne dovodi do porasta prolaktina i neželjenih posljedica hiperprolaktinemije, nema smetnji provođenja, uz mali rizik od razvoja ekstrapiramidnih simptoma. U usporedbi s tipičnim antipsihoticima, aripiprazol smanjuje rizik od razvoja akatizije. U odnosu na ranije generacije antipsihotika, aripiprazol je pokazao isti stupanj učinkovitosti u liječenju shizofrenije, ali uz značajnu prednost u smislu podnošljivosti što ga u novije vrijeme čini prvim lijekom izbora kod liječenja shizofrenije.
Zaključak
Uz učinkovitost, dobra podnošljivost aripiprazola potiče bolju suradljivost pacijenata što rezultira zadovoljavajućom remisijom, manjom stopom relapsa i boljim funkcioniranjem pacijenata. Zadovoljavajuće liječenje znači povlačenje dominantnih simptoma, zadovoljavajuće socijalno funkcioniranje i bolju osobnu kvalitetu života.
Literatura
- Medix vol.19 No106, srpanj 2013.
- Milovanović S. Dopamin i depresija
- Pro Mente Zagreb, 2015.
- Mihaljević-Peleš A, Šagud M. Klinička primjena antipsihotika, Medicinska naklada 2015
- Silvestri S, Seeman MV, Negrete JC, Houle S, Shammi CM, Remington GJ, Kapur S, Keck PE Jr, McElroy SL. Aripiprazole : a partial dopamine D2 receptor agonist antipsychotic : 2003
- Stephen M. Sthal. Essential Psychopharmacology-Prescibes guide : 2015.
- Geoffroy PA, Rolland B, Guardia D, Waremboourg F, Cottencin O. Use of aripiprazol in treatment of cannabis dependence in a patient presenting with Borderline Personality Disorder. J neuropsychiatry Clin neurosci. 2012.
- www. halmed.hr/upl/lijekovi/SPC/UP-I-530-09-14-01-211.pdf
- Sobis J, Rykaczewska-Czerwinska M, Swietochewska E, Gorczyca P. Terapeuticeffect of aripiprazol in chronic shizophrenia is accompanied by anti-inflammatory activity : 2015.
- Leggio GM, Salamone S, Bucolo C, Platania C, Micale V, Caraci F, Drago F. Dopamine (D3) receptor as a new pharmacological target for the treatment of depression : 2013.