Istraživači sa Sveučilišta u Torontu (Kanada) otkrili su povezanost između pacijenata sa shizofrenijom, koji su uzimali lijekove s antikolinergičkim učinkom i loših rezultata na testovima pamćenja, učenja i vizualno spacijalnog testa sposobnosti. Rezultati su pokazali da su pacijenti imali lošije rezultate na mjerenjima kratkotrajnog pamćenja, epizodnog pamćenja, prostorne radne memorije i vizualne konstrukcije, ali ne i na testovima pažnje, izvršne funkcije, jezika ili vremena reakcije. Studija je objavljena krajem studenog 2017. u časopisu The Journal of Clinical Psychiatry.

Istraživači su proučavali 60 pacijenata sa shizofrenijom u dobi od 50 do 79 godina (srednja dob 63,6 godina) čija je ocjena MMSE testa (Mini–Mental State Examination) bila 18 ili viša i nisu bolovali od depresije ili poremećaja ovisnosti koji uključuju alkohol ili druga sredstva. Istraživači su koristili testove koji se najčešće koriste za otkrivanje kognitivnih deficita povezanih s demencijom Alzheimerove bolesti (AD) – „Cambridge Neuropsychological Test Automated Battery–Alzheimer's Disease“ (CANTAB-AD) i Repeatable Battery for the Assessment of Neuropsychological Status (RBANS). Istraživači su koristili Anticholinergic Cognitive Burden (ACB) skalu, validirani popis lijekova koji mogu imati antikolinergički učinak.

Mnogi stariji pacijenti osim shizofrenije boluju i od drugih bolesti te uzimaju veći broj lijekova, pa stoga mogu imati visoki „antikolinergički teret“. „Antikolinergički teret“ označava kumulativan učinak lijekova s antikoliergičkim učinkom te njihove nuspojave, na koje stariji bolesnici mogu biti posebno osjetljivi.

Nekoliko lijekova koji se koriste za liječenje shizofrenije, uključujući antipsihotike, kao što su klozapin i olanzapin, antidepresivi i stabilizatori raspoloženja, imaju središnju antikolinergičku aktivnost. I drugi lijekovi koji su u širokoj upotrebi u općoj populaciji; analgetici, antihistaminici, antiemetici, antiaritmici, bronhodilatatori i lijekovi koji se koriste za urinarnu inkontinenciju, također imaju antikolinergični učinak.

U usporedbi s općom populacijom, bolesnici sa shizofrenijom imaju dvostruko veći rizik od razvoja demencije prije dobi od 80 godina. Novi rezultati sugeriraju da visoki „antikolinergički teret“ može povećati taj rizik.

Ova studija naglašava da dugotrajna izloženost visokim razinama antikolinergičkog učinka može povećati rizik od razvoja kognitivnih deficita sličnih onima vidljivima u Alzheimerovoj bolesti među bolesnicima sa shizofrenijom.