Preporuka 1: ACP preporuča vježbe za jačanje mišića dna zdjelice kao terapiju prvog izbora kod žena sa stresnom urinarnom inkontinencijom.

Vježbe za jačanje mišića dna zdjelice su bile značajno učinkovitije u poboljšanju urinarne inkontinencije u odnosu na nedostatak aktivnog tretmana, povećavale su stopu kontinencije i poboljšavale kvalitetu života.

Preporuka 2: ACP preporuča trening mokraćnog mjehura kod žena s urgentnom urinarnom inkontinencijom.

Trening mokraćnog mjehura je poboljšavao stanje kod žena s urgentnom inkontinencijom u odnosu na odsutnost aktivnog tretmana. Kombinacija treninga mokraćnog mjehura i vježbi za jačanje mišića dna zdjelice nije se pokazala učinkovitijom od izoliranog treninga mjehura.

Preporuka 3: ACP preporuča kombinaciju vježbi za jačanje mišića dna zdjelice i treninga mokraćnog mjehura kod žena s miješanom urinarnom inkontinencijom.

Vježbe za jačanje mišića dna zdjelice kombinirane s treningom mokraćnog mjehura poboljšavale su kontinenciju kod žena s miješanom urinarnom inkontinencijom.

Preporuka 4: ACP se protivi sistemskom farmakološkom pristupu u liječenju stresne urinarne inkontinencije.

Liječenje stresne urinarne inkontinencije standardnim farmakološkim pristupom koji se koristi u liječenju urgentne inkontinencije se nije pokazalo učinkovitim. Vaginalne estrogenske formulacije su poboljšavale kontinenciju kod žena sa stresnom inkontinencijom, ali su transdermalni estrogenski pripravci pogoršavali inkontinenciju.

Preporuka 5: ACP preporuča farmakološko liječenje urgentne urinarne inkontinencije kod žena s prethodno neuspješnim treningom mokraćnog mjehura. Izbor lijeka se treba temeljiti na toleranciji pripravka, profilu nuspojava, lakoći primjene i cijeni.

Preporuka 6: ACP preporuča tjelovježbu i gubitak tjelesne težine kod pretilih žena s urinarnom inkontinencijom.

Smjernice se temelje na literaturi o nekirurškom liječenju urinarne inkontinencije kod žena, objavljenoj na engleskom jeziku između 1990. i 2013. godine. Promatrani ishodi su kontinencija, poboljšanje urinarne inkontinencije i kvalitete života, nuspojave i prekid liječenja zbog nuspojava.

Urinarnu inkontinenciju nalazimo u 25% mladih žena (14-21 godina starosti), 44%-57% žena srednje dobi i u postmenopauzi (40-60 godina starosti) i 75% žena starijih od 75 godina. Rizični čimbenici za nastanak urinarne inkontinencije su trudnoća, trauma zdjelične dijafragme nakon vaginalnog poroda, menopauza, histerektomija, infekcije mokraćnih putova, funkcionalna i kognitivna oštećenja, kronični kašalj i konstipacija. Učinak inkontinencije pokazuje raspon od blage nelagode do onesposobljavajućeg čimbenika. Ovisno o mehanizmu nastanka dijeli se na stresnu i urgentnu. Stresna urinarna inkontinencija je povezana s oslabljenom funkcijom uretralnog sfinktera, zbog čega je nemoguće zadržati urin pri povećanju intraabdominalnog tlaka (smijanje, kihanje, kašljanje). Urgentna inkontinencija predstavlja nevoljni gubitak urina povezan s iznenadnom i nesavladivom potrebom za mokrenjem.