Tijekom 2013. godine registrirano je 14 oboljelih od gonoreje, 80 oboljelih od sifilisa, klamidijskih infekcija zabilježeno je 356. Prema obveznim prijavama zaraznih bolesti u Hrvatskoj se zadnjih par godina godišnje bilježi do 150 novootkrivenih hepatitis B, te oko 200 hepatitis C infekcija. Pad učestalosti hepatitisa B je ubrzan cijepljenjem koje se u Hrvatskoj rutinski provodi u 6. razredu osnovne škole od 1999. godine, a od 2007. godine provodi se i cijepljenje dojenčadi.
6. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama
Od 24. do 26. listopada 2014. u Opatiji je održan 6. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, FESCI (The Federatin of the European Societies for Chemotherapy and for Infection) i ISC (International Society for Chemotherapy), a u organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora i 12 njegovih stručnih društava, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i šest referentnih centara Ministarstva zdravlja RH. Kao što je bio širok krug organizatora, tako isto je bio širok krug eminentnih predavača i slušatelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Njemačke, među kojima je bilo infektologa, venerodermatologa, epidemiologa, urologa, ginekologa, mikrobiologa ,rentgenologa , te liječnika primarne zaštite i dentalne medicine.
Simpozij Slavka Schönwalda
Kongres je tradicionalno započeo Simpozijem Slavka Schönwalda na kojem su mikrobiolozi iz Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba održali četiri predavanja na temu suvremena dijagnostika urogenitalnih infekcija: 1) Značenje dijagnostike infekcija uzrokovanih Mycoplasmom genitalium, 2) Usporedba prevalencije HPV-infekcije genotipovima visokog rizika u dvije hrvatske županije, 3) Nove mogućnosti u ginekološkoj dijagnostici: HPV genotipizacija i citološka dijagnostika iz jednog uzorka, 4) Zastupljenost multiplo-rezistentnih i ekstenzivno-rezistentnih uropatogena u izvanbolničkoj populaciji starijih muškaraca grada Zagreba. Simpozij su vodile prof. dr. sc. Jasmina Vraneš, doc. dr. sc. Sunčanica Ljubin Sternak i dr. sc. Tatjana Marijan.
Infekcije mokraćnog sustava
Od 2014. godine, prema EUCAST-u, došlo je do promjene interpretacije osjetljivosti enterobakterija na koamoksiklav, te je prema zoni inhibicije podignut laboratorijski kriterij osjetljivosti za komplicirane IMS, tako da mikrobiološki laboratorij iskazuje osjetljivost enterobakterija na koamoksiklav ovisno o tome je li IMS nekomplicirana ili komplicirana.
Sekcija infekcije mokraćnog sustava (IMS) bila je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu kojem su predsjedavali prof. dr. sc. Višnja Škerk, prof. dr. sc. Igor Francetić i prim. dr. sc. Goran Štimac težište je postavljeno na IMS smjernice. S obzirom da su posljednje nacionalne smjernice za liječenje i profilaksu IMS – ISKRA smjernice – donešene 2007. godine, a publicirane dvije godine kasnije (Liječ Vjesn 2009;131:105-18.), te da je u međuvremenu došlo do novih EUCAST-ovih (The European Committee on Antimicrobial Susceptibility Testing) preporuka i da su u RH registrirani novi lijekovi, pokazala se potreba za dopunom i mijenjanjem postojećih smjernica. Prema EUCAST-ovim preporukama iz 2013. godine za komplicirane IMS, dakle i za IMS u trudnica, od peroralnih cefalosporina preporučuje se jedino ceftibuten, a cefuroksim aksetil i cefiksim treba ograničiti na nekomplicirane IMS i IMS u negravidnih žena. Od 2014. godine, prema EUCAST-u, došlo je do promjene interpretacije osjetljivosti enterobakterija na koamoksiklav, te je prema zoni inhibicije podignut laboratorijski kriterij osjetljivosti za komplicirane IMS, tako da mikrobiološki laboratorij iskazuje osjetljivost enterobakterija na koamoksiklav ovisno o tome je li IMS nekomplicirana ili komplicirana.
Kako je 2012. godine u RH registriran fosfomicin kojem su indikacije za primjenu nekomplicirane IMS donjeg urotrakta žena, to je za liječenje nekompliciranih uroinfekcija donjeg urotrakta, kao nadopuna, u prvi izbor terapije uz nitrofurantoin uvršten i fosfomicin. U RH međutim, fosfomicin još nije dostupan.
Prijedlog ISKRA smjernica za liječenje prostatitisa
Zaključeno je da se ponovno uputi molba HZZO-u za povećanje ovlasti liječnicima obiteljske medicine pri propisivanju ciprofloksacina.
U ovoj sekciji predstavljen je prijedlog ISKRA smjernica za liječenje prostatitisa. I smjernicama za IMS i za prostatitis sada slijedi prihvaćanje od Izvršnog odbora ISKRE (Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike Ministarstva zdravlja RH). Povela se žustra rasprava s obzirom da liječnici obiteljske medicine već godinama smiju propisivati ciprofloksacin koji je lijek prvog izbora za prostatitis samo uz odobrenje bolničkog specijaliste urologa, farmakologa i infektologa. Zaključeno je da se ponovno uputi molba HZZO-u za povećanje ovlasti liječnicima obiteljske medicine pri propisivanju ciprofloksacina.
Za radiološku procjenu bolesti organa zdjelice koriste se: pregled ultrazvukom, CT i MR, a napredak tehnologije omogućio je kvalitetan prikaz organa zdjelice i njihovih promjena unatoč fiziološkom gibanju organa radi disanja i peristaltike crijeva.
Rekurentne i multiplorezistentne uroinfekcije
Virus ebole može se izlučivati u sjemenoj tekućini do tri mjeseca, te je očito i spolni put jedan od načina prijenosa ebole na zdrave osobe.
Drugom dijelu ove sekcije predsjedavali su: prim. mr. sc. Vesna Mađarić, prof. dr. sc. Alemka Markotić i prim. mr. sc. Ljiljana Betica Radić. Govorilo se o rekurentnim uroinfekcijama, problemu nastanka bolničkih urogenitalnih infekcija te o multiplorezistentnim uroinfekcijama. Prikazan je pilot projekt u kojem su istraživane male RNA molekule, tzv. mikroRNA koje mogu djelovati kao biomarkeri težine kliničke slike za razna patološka stanja bubrega i biti indikator učinkovitosti terapije u bolesnika.
Praćenjem bolesnika koji su se oporavili od infekcije virusom ebole, potvrđeno je da se virus može izlučivati u sjemenoj tekućini do tri mjeseca, te je očito i spolni put jedan od načina prijenosa ebole na zdrave osobe.
Oralne manifestacije spolnoprenosivih infekcija
O oralnim aspektima spolnoprenosivih infekcija govorili su nastavnici Stomatološkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Alajbeg i doc. dr. sc. Vlaho Brailo koji su i predsjedavali ovoj sekciji. Zbog općenito niske incidencije oralnih manifestacija, uloga stomatologa je primarna u promociji zdravog spolnog ponašanja i edukaciji pacijenata o rizicima oralno-genitalne transmisije bolesti.
HPV
U školskoj godini 2013./2014. procijepljenost je bila mala, u Primorsko goranskoj županiji 11%, u Međimurskoj 12%, a u Gradu Zagrebu 8%.
HPV sekciji predsjedavali su prof. dr. sc. Mihael Skerlev, prof. dr. sc. Marko Potočnik i prof. dr. sc. Marina Kuzman. Cijepljenje protiv infekcije HPV-om je dostupna i učinkovita mjera primarne prevencije s dobro dokumentiranim zdravstvenim ishodom. U Hrvatskoj su registrirana oba raspoloživa cjepiva – četverovalentno od 2007. godine i dvovalentno od 2008. godine.
Primarni je cilj cijepljenja zaštititi djecu i adolescente oba spola prije prvog mogućeg kontakta s HPV. U tu svrhu važno je procijepiti mladu populaciju u dobi već od 12 godina. Najnoviji rezultati multicentričnih studija o učinkovitosti četverovalentne HPV vakcine i na velikom broju muških ispitanika nedvosmisleno ukazuju na visoku učinkovitost protiv 4 ispitivana HPV DNA tipa obuhvaćena ovim cjepivom, stoga bi muškarci trebali biti ravnopravni subjekti u programu HPV vakcinacije.
Cijepljenje se provodi kao individualna mjera primarne prevencije i za sada se ne nalazi u godišnjem programu cijepljenja te troškove snose sami korisnici. Neke su lokalne zajednice podržale financijski cijepljenje djevojaka u dobi od 13-14 godina. Cijepljenje se u takvim programima provodi u Zavodima za javno zdravstvo u službama za školsku medicinu. U školskoj godini 2013./2014. procijepljenost je bila mala, u Primorsko goranskoj županiji 11%, u Međimurskoj 12%, a u Gradu Zagrebu 8%.
U raspravi je naglašena potreba uvođenja cijepljenja protiv HPV-a u rutinski godišnji Program cijepljenja, s čime treba upoznati ministra zdravlja.
Suvremeno liječenje inkontinencije mokraće u žena
Ovoj temi predsjedavali su prof. dr. sc. Slavko Orešković, dr. sc. Držislav Kalafatić, dr. sc. Tomislav Župić i dr. sc. Vladimir Banović. Održana su četiri predavanja o novostima u liječenju inkontinencije mokraće u žena. Govorilo se o konzervativnom i operativnom liječenju te o urodinamskoj obradi žena s inkontinencijom mokraće.
HIV/AIDS
Postekspozicijsku profilaksu kombinacijom antiretrovirusnih lijekova je potrebno započeti što ranije (unutar 4 sata) i provoditi tijekom 28 dana.
Sekciju su vodili prof. dr. sc. Josip Begovac, prim. dr. sc. Klaudija Višković i dr. sc. Snježana Židovec Lepej. U razdoblju od 1985. do 2014. godine u Hrvatskoj je registrirano 1150 bolesnika s HIV infekcijom. Dominantan put prijenosa je seksualni između muškaraca (MSM).
Postekspozicijska profilaksa (PEP) antiretrovirusnim lijekovima se primjenjuje sa svrhom prevencije zaraze HIV-om nakon rizičnog izlaganja. Profesionalna PEP se primjenjuje u slučaju izloženosti djelatnika u zdravstvenim ustanovama, a neprofesionalna PEP se primjenjuje nakon izloženosti tijekom spolnog odnosa, razmjene igala i pribora kod IV korištenja droga te ubodnom nezgodom, ugrizom ili rasprskavanjem krvi. PEP kombinacijom antiretrovirusnih lijekova je potrebno započeti što ranije (unutar 4 sata) i provoditi tijekom 28 dana.
Slobodne teme
Listerioza je rijetka, no potencijalno opasna smrtonosna bolest koja je u slučaju transplacentarnog prijenosa, osobito vezana uz nedonošenost i smrtnost. Trudnice se trebaju educirati o konzumiranju potencijalno opasne hrane za razvoj listerioze.
Slobodnim temama predsjedali su prof. dr. sc. Branka Marinović, prim. dr. Boško Desnica i prof. dr. sc. Deni Karelović.
Sustavni nadzor nad zaraznim bolestima temelji se na podatcima epidemiološkog informacijskog sustava kojim se rutinski prikupljaju prijave o oboljelima/umrlima od zaraznih bolesti (sifilis, gonoreja, HIV infekcija i AIDS, klamidijaza, hepatitis B, hepatitis C) i na nacionalnoj razini upisuju u Registar zaraznih bolesti. Tijekom 2013. godine registrirano je 14 oboljelih od gonoreje, 80 oboljelih od sifilisa, klamidijskih infekcija zabilježeno je 356. Prema obveznim prijavama zaraznih bolesti u Hrvatskoj se zadnjih par godina godišnje bilježi do 150 novootkrivenih hepatitis B, te oko 200 hepatitis C infekcija. Pad učestalosti hepatitisa B je ubrzan cijepljenjem koje se u Hrvatskoj rutinski provodi u 6. razredu osnovne škole od 1999. godine, a od 2007. godine provodi se i cijepljenje dojenčadi.
Gastrointestinalne manifestacije spolnoprenosivih bolesti su uobičajene, iako često ne prepoznate, a uključuju kliničke sindrome proktitisa, proktokolitisa i enteritisa.
Listerioza je rijetka, no potencijalno opasna smrtonosna bolest koja je u slučaju transplacentarnog prijenosa, osobito vezana uz nedonošenost i smrtnost. Trudnice se trebaju educirati o konzumiranju potencijalno opasne hrane za razvoj listerioze.
Timsko zbrinjavanje hepatitisa B u trudnoći ključan je preduvjet za uspješno sprječavanje vertikalnog prijenosa HBV-a. Ne smijemo sve osobe u aktualnoj životnoj dobi od 15 do 25 godina smatrati zaštićenima od HBV temeljem obuhvata programom obaveznog cijepljenja u 6. razredu osnovne škole.
Knjiga sažetaka: 6. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama (pdf)
