U osoba koje ne boluju od plućnih bolesti, forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1) doseže svoju maksimalnu vrijednost u kasnoj adolescenciji odnosno ranoj odrasloj dobi (između 18. i 30. godine života). Nakon toga, plućna funkcija ostaje stabilna kroz određeni vremenski period, a potom u starijoj životnoj dobi postepeno pada. Plućnu funkciju u kasnijoj odrasloj dobi neposredno stanje plućne funkcije u dječjoj dobi i ranoj adolescenciji. Ukoliko je ono karakterizirano smanjenim porastom ili preranim padom FEV1, postoji veliki rizik od razvoja kronične opstrukcije.

U istraživanje je bilo uključeno gotovo 700 djece dobi 5-12 godina koja su u povijesti bolesti imali kroničnu astmu. Tijekom perioda praćenja, ispitanicima je više od 20 puta izmjeren FEV1, od čega barem jednom u dobi od 23-30 godina života. Ispitanici su, obzirom na izmjerene vrijednosti FEV1, podijeljeni u 4 skupine. Četvrtina ispitanika pripadala je skupini s normalnim rastom plućne funkcije bez preuranjenog pada. Za 26% ispitanika zabilježen je normalni rast s preuranjenim padom plućne funkcije, dok je za 23% zabilježen smanjen rast bez preuranjenog pada. Smanjen rast plućne funkcije i preuranjen pad zabilježen je u 26% ispitanika. Sa smanjenim rastom plućne funkcije povezane su niže početne vrijednosti FEV1, smanjen odgovor na bronhodilatatore, početna hiperreaktivnost dišnih putova i muški spol. Na posljednjem mjerenju FEV1, u prosječnoj dobi ispitanika od 26 godina, 11% je zadovoljilo GOLD (engl. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease) kriterije za dijagnozu KOPB-a.

Autori zaključuju da bi kontinuirano praćenje FEV1 u ranijoj dobi moglo pomoći u prepoznavanju djece i mladih koji su zbog trajne astme i abnormalne putanje rasta plućne funkcije pod povećanim rizikom od kronične opstrukcije dišnih putova u odrasloj dobi. Daljnja istraživanja su potrebna kako bi se utvrdile moguće intervencije za promjenu ishoda.