Statističkom obradom hrvatskih podataka uočeno je da se u gotovo 50% bolesnika radi o osobama koje po životnoj dobi (<65 god.) odgovaraju radno aktivnom stanovništvu.

Usvakodnevnom radu suočavamo se s naizgled neprihvatljivim situacijama. Naime, u Hrvatskoj je od 2005. godine zaživjela mreža primarne perkutane koronarne intervencije u akutnom infarktu miokarda s elevacijom STsegmenta (STEMI), sa svake godine rastućim brojem intervencija u 12 centara diljem Hrvatske, gdje se perkutana intervencija provodi na bazi 24 sata tijekom sedam dana (1,2). Od njezinog osnutka pa do kraja 2012. godine činjeno je više od 8.000 intervencija s mehaničkim otvaranjem koronarne arterije. Na ukupno 6.000 perkutanih koronarnih intervencija tijekom 2012. godine, 2.222 su učinjene u akutnom STEMI, a više od 2.000 na preostale dvije poveznice akutnog koronarnog sindroma (ACS), tj. nestabilnoj angini pektoris i akutnom infarktu miokarda bez elevacije ST-segmenta (NSTEMI).

Uspjeh ovih intervencija ovisan je od više činitelja, a primarno od vremena koje je proteklo od pojave simptoma do same intervencije, no nedvojbeno se radi o u svijetu prihvaćenom, favoriziranom i najuspješnijem vidu liječenja koronarnih bolesnika (3). Statističkom obradom hrvatskih podataka uočeno je da se u gotovo 50% bolesnika radi o osobama koje po životnoj dobi (<65 god.) odgovaraju radno aktivnom stanovništvu. Uspjeh ovih intervencija ne temelji se samo na spašavanju života, već i u vraćanju u svakodnevicu normalnog života. Prateći ove bolesnike po intervenciji tijekom narednih mjeseci uočili smo da je veliki broj bolesnika (napominjem po uspješnoj intervenciji) na dugotrajnom bolovanju, gubi svoju profesionalnu radnu sposobnost, odnosno završava u invalidskoj mirovini.

Nastavak profesionalne radne aktivnosti

bolesnici po preboljelom srčanom infarktu, koji nemaju medicinsku kontraindikaciju za nastavak profesionalne radne aktivnosti (npr. maligne aritmije, srčana insuficijencija, značajno snižena istisna frakcija lijeve klijetke), povratom na posao ne samo da imaju duži životni vijek, vjerojatnost je manja da će razviti ponovljeni srčani incident, a postotak neuroza i depresije je i do pet puta manji u odnosu na one koji su na dugom bolovanju, odnosno odlaze u mirovinu

Smatramo da je to apsolutno krivo i da bi se ta situacija bliskom suradnjom liječnika obiteljske medicine, specijalista medicine rada i specijalista kardiologa mogla zadovoljavajuće promijeniti (4).

Prema literaturnim podacima, a i našim saznanjima, navodi se činjenica da bolesnici po preboljelom srčanom infarktu, koji nemaju medicinsku kontraindikaciju za nastavak profesionalne radne aktivnosti (npr. maligne aritmije, srčana insuficijencija, značajno snižena istisna frakcija lijeve klijetke), povratom na posao ne samo da imaju duži životni vijek, vjerojatnost je manja da će razviti ponovljeni srčani incident, a postotak neuroza i depresije je i do pet puta manji u odnosu na one koji su na dugom bolovanju, odnosno odlaze u mirovinu (5).  

Za razliku od rezultata poljskih autora, a vrlo srodnih  našim podacima gdje se tek 50-60% bolesnika vraća u profesionalnu radnu aktivnost, u zemljama Zapadne Europe i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ovaj postotak iznosi 70-95%. Bolesnici koji se ne vračaju na posao imaju nešto veću učestalost teže višežilne koronarne bolesti, a dužina bolovanja je ovisna o lokalizaciji infarkta (infarkt prednje stijenke) i postignutom TIMI protoku nakon intervencije manjem od III (5-9).  Moderne smjernice značajno su smanjile razdoblje povratka na posao na 1-3 mjeseca nakon akutnog srčanog infarkta (medijan 50 dana) dok neki autori, a posebice u SAD, smatraju da je povratak na posao moguć već dva tjedna po nekompliciranom srčanom infarktu (10).

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Hrvatska specifičnost je i velik broj invalidskih mirovina koje prima svaki peti hrvatski umirovljenik. Tako je od milijun i 218 tisuća hrvatskih umirovljenika trenutno samo 638.152 njih u starosnoj mirovini. Trenutno je 56.615 umirovljenika mlađe od 54 godine.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (www.mirovinsko.hr) za listopad 2013. godine alarmantan je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika koji uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje i iznosi 1:1,23. U proteklih pet kriznih godina broj osiguranika smanjio se za 172.000 osoba, a istodobno se broj umirovljenika povećao za 70.000, što je Hrvatsku dovelo do ekonomski neodrživog omjera broja zaposlenih i umirovljenika. Tu bitku počeli smo gubiti još devedesetih godina, kad smo imali gotovo idealnu situaciju jer je na jednog umirovljenika dolazilo troje zaposlenih.

Već u idućih pet godina taj je omjer pao na 1,81 zaposlenog na jednog umirovljenika i nastavio se nezaustavljivo smanjivati sve do danas. Prvo je slijedilo masovno gašenje tvrtki koje se rješavalo slanjem nezaposlenih u mirovinu umjesto na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Hrvatska specifičnost je i velik broj invalidskih mirovina koje prima svaki peti hrvatski umirovljenik. Tako je od milijun i 218 tisuća hrvatskih umirovljenika trenutno samo 638.152 njih u starosnoj mirovini. Hrvatski umirovljenici prosječno su odradili 29 godina radnog staža, a samo njih 138.410 ili 12,28% je u mirovinu otišlo s više od 40 godina radnog staža. Trenutno je 56.615 umirovljenika mlađe od 54 godine.

Zaključak

U zaključku možemo istaći da bolesnici s uspješno provedenim kardiološkim postupcima, odnosno adekvatnim liječenjem najvećim dijelom ispunjavaju uvjete za nastavak profesionalne radne aktivnosti. Stoga je neophodno jačanje svijesti nas liječnika da im to možemo omogućiti, tj. vratiti ih u profesionalnu radnu aktivnost. Time ćemo u cjelini podići kvalitetu života u Hrvatskoj, a naravno i kardioloških bolesnika.

Literatura

1. Nikolić Heitzler V, Babić Z, Miličić D, et al. Results of the Croatian Primary Percutaneous Coronary Intervention Network for patients with ST-segment elevation acute myocardial infarction. Am J Cardiol. 2010 ;105(9):1261-7.

2. Widimsky P, Wijns W, Fadajet J, et al; European Association for Percutaneous Cardiovascular Interventions. Reperfusion therapy for ST elevation acute myocardial infarction in Europe: description of the current situation in 30 countries. Eur Heart J. 2010:31:943-57.

3. ESC Press Releases 2013. Heart attack patients return to work later and retire earlier if treatment is delayed. http://www.escardio.org/about/press/press-releases/pr-13/Pages/heart-attack-patients-return-work-later-retire-earlier-treatment-delayed.aspx (12.10.2013).

4. Babić Z, Nikolić Heitzler V, Miličić D, Biočina B, Bernat R.. Working ability after cardiovascular events or procedures. Cardiol Croat.2013;8(9):318.

5. Waszkowska M, Szymczak W. Return to work after myocardial infarction: a retrospective study. Int J Occup Med Environ Health. 2009;22(4):373-81. 6. Malina T, Rybicki A, Buczkowski B. [The frequency of resuming work among patients with ischemic heart disease after the second phase of rehabilitation]. Pol Merkur Lekarski. 1996;1(2):99-101.

7. Isaaz K, Coudrot M, Mohamed H, et al. Return to work after acute ST-segment elevation myocarial infarction in the modern era of reperfusion by direct percutaneous coronary intervention. Arch Cardiovasc Dis. 2010;103(5):310-6.

8. Abbas AE, Brodie B, Stone G, et al. Frequency of returning to work one and six months folowing percutaneous coronary intervention for acute myocardial infarction. Am J Cardiol. 2004;94:1403-5.

9. Farkas JP,Cerne K,Lainscak M, Keber I. Return to work after myocardial infarction listen to your doctor! Int J Cardiol. 2008;130:e14-6.

10. Grima A, Alegria-Ezquerra A. Reporting on coronary patients for return towork: an algoritm. E-journal of the ESC Council for Cardiology Practice. 2012;10(20). http://www.escardio.org/communities/councils/ccp/e-journal/volume10/Pages/cardiovascular-risk-functional-capacity-coronary-patients-return-to-work-Grima-Alberto-Alegr%C3%ADa-Eduardo.aspx#.Upi8ntLuLTo (23. 2 .2012).no?