Primarni ishod nakon infarkta sastoji se od kardiovaskularne smrti, oživljavanja nakon zastoja srca, srčanog i moždanog udara ili hitne hospitalizacije nakon koronarne revaskularizacije, u 5,5% kolhinske grupe i 7,1% u kontrolnoj placebo grupi.

Polifarmacija također predstavlja problem jer je nakon prvog infarkta pacijent otpušten kući s četiri do pet novih lijekova.

U COLCOT studiji sa oko 4700 ispitanika koji su nedavno preboljeli infarkt miokarda, niska doza kolhicina (0,5 mg dnevno) je uspoređena s placebom. Najveći vodič primarnog ishoda je bila revaskularizacija. Glavni ishodi poput cerebrovaskularne smrti i infarkta miokarda nisu se značajno razlikovali među grupama. Stopa moždanog udara je bila niža u kolhicinskoj grupi, ali zbog malog broja moždanih udara teško je reći je li to slučajno. Uglavnom, stope smrtnosti su bile gotovo jednake.

LoDoCo2 studija je također testirala nisku dozu kolhicina i u placebo grupi u 5500 post-infarktnih pacijenata iz Austrlije i Nizozemske. Primarni ishod su bili smrt od moždanog udara, srčani udar, ili ishemijom vođena koronarna revaskularizacija koja se javila u 6,8% ispitanika iz kolhicinske grupe te u 9,6%iz placebo grupe. Ova studija ima jače dokaze. Tri komponente (kardiovaskularna smrt, infarkt miokarda, i revaskularizacija) su bile značajno smanjene u kolhicinskoj grupi. Viša ukupna smrtnost je primijećena u kolhicinskoj grupi usprkos smanjenoj kardiovaskulrnoj smrtnosti (73 naprama 60). Pacijenti iz Australije su imali značajno smanjenje primarnog krajnjeg ishoda čak 49%, dok su nizozemski pacijenti imali svega statističkih neznačajnih 8%. Svega 15% su bile žene tako da je teško donositi zaključke na tako malom broju ženskih pacijenata.

Kolhicin može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, pogotovo ako se koristi s drugim nefrotoksičnim lijekovima. Autor također ne preporuča kolhicin u pacijenata s infarktom miokarda.