Time će Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, s razinom opreme i kvalitetom prostora, postati vodeća u ovom dijelu Europe.

Laboratorij je otvorio ministar zdravlja prof. Rajko Ostojić u nazočnosti ravnatelja KBC-a doc. dr. sc. Zlatka Giljevića, predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila, akademika Davora Miličića i drugih.

Radiološki uređaji za kateterizaciju srca omogućavaju snimanje srca, odnosno koronarnih krvnih žila, s tehnologijom ravnih digitalnih detektora, povećavajući dijagnostičku preciznost i smanjujući dozu zračenja pacijenta. Uz uređaj su nabavljeni i napredni softveri za analizu koronarnih žila, odnosno za izračunavanje stenoze žila.

Novost je i uvođenje intravaskularnog ultrazvuka odmah uz angiografski uređaj koji omogućava analizu i potrebna mjerenja bez upotrebe zračenja.

U Laboratoriju za intervencijsku kardiologiju godišnje se obavi oko 2.500 djagnostičkih i terapijskih postupaka, među kojima oko 1000 složenih intervencijskih zahvata.

S dva nova radiološka uređaja za kateterizaciju srca najviše kvalitete, podvostručit će se broj postupaka, smanjiti liste čekanja, smanjiti potreba za skupim klasičnim kardiokirurškim zahvatima te omogućiti rutinska primjena i uvođenje novih metoda dijagnostike i liječenja.

Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok obolijevanja i smrtnosti u razvijenom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. U posljednje vrijeme u nas se bilježi blago smanjenje broja umrlih od koronarne bolesti, što je dijelom zasluga liječenja intervencijskim metodama, osobito bolesnika s infarktom miokarda.

Unatrag 12 godina provodi se liječenje akutnog infarkta miokarda metodom mehaničkog otvaranja zatvorene krvne žile, a od 2005. laboratorij se uključuje u Hrvatsku mrežu intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda.

Riječ je o jedinstvenom projektu Hrvatskoga kardiološkog društva i Ministarstva zdravlja RH, u sklopu kojega KBC Zagreb zbrinjava bolesnike s akutnim infarktom miokarda iz područja grada Zagreba uključujući i područje KB Merkur, Velike Gorice te šire regije gradova Varaždina i Bjelovara.

Godišnje se u Klinici intervencijski liječi oko 250 bolesnika s akutnim infarktom miokarda te, u posljednje vrijeme, gotovo jednaki broj bolesnika s predinfarktnim stanjem te početnim i manje opsežnim varijantama infarkta miokarda. Smrtnost od najtežih oblika infarkta miokarda smanjena je na oko 5 posto, što znači da je dvostruko manja nego prije uvođenja intervencijskoga liječenja.