Poznato je da je akutni psihološki stres povezan s naglim povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti. Intenzivna emocionalna bol u danima nakon smrti nama važnih osoba može uzrokovati nastanak akutnog infarkta miokarda (MI), međutim ta vezan do sada nije još bila temeljito istražena.
U 'crossover' analizu slučajeva uključeno je 1985 bolesnika iz multicentričnog istraživanja metodom uintervjua u razdoblju od 1989. do 1994. godine. Istraživači su usporedili broj smrtnih slučajeva najbližih u razdoblju od 1 do 6 mjeseci prije nastanka infarkta miokarda. .

Od ispitivanih 1985 bolesnika s infarktom miokarda, 270 (13,6%) doživjelo je gubitak važnih osoba u prethodnih 6 mjeseci, uključujući i njih 19 koji su to doživjeli u prva 24 sata prije pojave simptoma infarkta.
Učestalost infarkta miokarda raste 21,1put (95% CI 13.1 do 34.1) u roku 24 sata nakon smrti važne osobe i ravnomjerno se smanjuje sa svakim sljedećim danom.
Apsolutni rizik nastanka infarkta miokarda unutar tjedan dana od smrti važne sosobe je 1 infarkt na 1394 izloženih pojedinaca na niskom (5%) te 1 na 320 pojedinaca na visokom (20%) desetogodišnjem riziku.

Emocionalni stres tijekom žalovanja stimulira pojačanu aktivnost simpatikusa i dovodi do hemodinamskih promjena. Rezultat je povećana vaskularna rezistencija koja može uzrokovati prolaznu ishemiju miokarda i/ili otrgnuće vulnerabilnog koronarnog plaka, osobito kod osjetljivih pojedinaca.