Većina studija definira mlađe pacijente kao osobe dobi do 45 godina. U takvih se bolesnika obično dijagnosticira akutni infarkt miokarda (AIM) s normalnim koronarnim arterijama, odnosno koronarne arterije ne pokazuju intraluminalne nepravilnosti (stroga definicija) ili arterije s manjim stupnjem stenoze, ali hemodinamski bez značenja (u većini slučajeva < 30% stenoza). Nedavno objavljena studija (APPROACH) utvrdila je učestalost akutnog infarkta miokarda s normalnim koronarnim arterijama u iznosu od 2,8% u bolesnika podvrgnutih koronarnoj angiografiji kod AIM-a. Diferencijalna dijagnoza takvih akutnih koronarnih zbivanja uključuje miokarditis, stres miokardiopatije i sindrom baloniranja vrška lijeve klijetke.

Ne postoji jedinstveno objašnjenje nastanka AIM-a s normalnim koronarnim arterijama, ali predloženo je nekoliko mogućih mehanizama: latentna ateroskleroza, vazospazam, tromboza i iperkoagulabilno stanje, embolizacija i upala. Postoje stečeni i nasljedni sindrom trombofilije.

U radu je opisana povezanost između nasljednih oblika tromboflije u koje ubrajamo mutaciju faktora V Leiden, mutacija gena za protrombin, manjak proteina C i proteina S, manjak antitrombina i mutacija gena za glikoprotein inhibitor plazminogen aktivatora-1 s akutnim oblicima srčanožilnih bolesti. 

Jasna Cmrečnjak, Marin Kursar