Prehrambene smjernice za prevenciju Alzheimerove bolesti slične su onima za prevenciju srčanih bolesti i naglašavaju izbjegavanje zasićenih i trans masti. Temelje se na što većoj konzumaciji voća i povrća uz dodatak hrane bogate vitaminima E i B. Kombinacija takve prehrane uz redovitu tjelovježbu i izbjegavanje suvišnih metala kao što su željezo i bakar iz multivitaminskih pripravaka može maksimizirati protektivni učinak na mozak.

Istaknuto je sljedećih sedam pravila takve dijete:

1. Minimalan unos zasićenih i trans masti

2. Prehrana se treba dominanto bazirati na unosu povrća, voća i cjelovitih žitarica

3. Uzimanje 30 g orašastih plodova ili sjemenki dnevno kao izvor vitamin a E

4. Hrana obogaćena vitaminom B 12 ili suplementi vitamina B12 trebali bi se uzimati na svakodnevnoj bazi. Potrebna razina vitamina B12 za odrasle iznosi 2.4 μg/dan

5. Izbjegavanje multivitaminskih pripravaka koji sadrže željezo ili bakar. Uzimanje suplemenata željeza samo po preporuci liječnika.

6. Izbjegavanje unosa tvari koje sadrže aluminij kao što su antacidi i prašak za pecivo

7. Izvođenje aerobne tjelesne aktivnost u trajanju 40 minuta 3 puta tjedno

Dr. Bernard, glavni autor obrazložio je donošenje smjernica rezultatima dosad provedenih istraživanja. Postoje studije čiji rezultati podupiru primjene ovakve dijete u prevenciji Alzheimerove bolesti. Tako su u Američkoj studiji The Chicago Health and Aging Project osobe koje su konzumirale povećanu količinu zasićenih masti (25 g na dan) imale 2-3 puta veći rizik razvoja Alzheimerove bolesti od pojedinaca koji su uzimali upola manju količinu.

U velikoj studiji Kaiser Permanente-a osobe s razinama kolesterola većima od 250 mg/dl (6,4 mmol/l) imali su 50 % veći rizik Alzheimerove bolesti od onih kojima je razina kolesterola bila manja od 200 mg/dl (5,1 mmol/l). Također, hrana bogata mastima povećava rizik za pretilost i dijabetes tip 2 koji su povezani s povišenim rizikom za Alzheimerovu bolest.

Voće, povrće i cjelovite žitarice bogate su folatima i vitaminom B6 koji imaju protektivni učinak na mozak. Poznata je povezanost između viška metala kao što su željezo, bakar i aluminij s Alzheimerovom demencijom. Nekoliko studija pokazalo je i povezanost između tjelovježbe i smanjenog rizika za Alzheimerovu bolest.