Kanadsko istraživanje provedeno je na 345 osoba s visokim vrijednostima kolesterola u krvi.

S obzirom na režim prehrane, ispitanici su podijeljeni na one koji su bili na terapijskoj dijeti s niskim udjelom masnoća (kontrolna skupina) te na one na dijeti s kombinacijom namirnica koje dokazano snizuju kolesterol.

U kontrolnoj skupini naglasak je bio na konzumaciji mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, cjelovitih žitarica, voća i povrća.

Za skupinu koja je koristila kombinaciju namirnica („prehrambeni portfolio") preporučeno je slijedeće:
• 0.94g margarina obogaćenog biljnim sterolima na 1000 kcal dijete
• 9.8 g topljivih vlakana (porijeklom iz zobi,ječma i psylliuma) na 1000 kcal dijete
• 22.5 g sojinih proteina (iz sojinog mlijeka, tofua i sojinog mesa) na 1000 kcal dijete
• 22.5 g orašastih plodova na 1000 kcal dijete

Poticala se i konzumacija leguminoza - graha, graška, leće.

Učinak na vrijednosti kolesterola u krvi procijenjen na je početku te nakon razdoblja od 6 mjeseci.

Na kraju su rezultati pokazali da su osobe na kombiniranoj prehrani smanjile LDL kolesterol za 14%, u odnosu na 3% u kontrolnoj skupini, što je značajan rezultat. Istodobno nije došlo do sniženja dobrog HDL kolesterola. To je za period od 10 godina značilo i procjenjeno smanjenje kardiovaskularnog rizika od preko 10% (u odnosu na 0.5% kod kontrolne skupine).

Zaključak je da u zdravi režim prehrane s niskim udjelom zasićenih masnoća, dodatno treba uključiti i topljiva vlakna, biljne sterole, orašaste plodove i sojine proteine, kako bi učinak na sniženje kolesterola i smanjenje kardiovaskularnog rizika bio što značajniji.

Izvor: Journal of the American Medical Association