Tako je Framingham Heart Study pokazala da je HDL potentniji čimbenik rizika za koronarnu bolest srca od LDL, ukupnog kolesterola ili vrijednosti triglicerida u plazmi. U toj studiji, rizik od infarkta miokarda se povećavao za 25 % sa svakim sniženjem serumskog HDL za oko 5 mg/dL ispod prosječnih vrijednosti. Kada govorimo o optimalnim koncentracijama HDL-kolesterola, vrijednosti iznad 60 mg/dL ili 1.6 mmol/L smatraju se poželjnima i za muškarce i za žene. Procjenjuje se da u općoj populaciji 35% muškaraca i 15% žena ima niske vrijednosti HDL, a među bolesnicima s koronarnom bolešću srca čak 63% ih ima niske razine. Uzroci niskih koncentracija HDL mogu biti: dijabetes tip II, metabolički sindrom, hipertrigliceridemija, sjedilački način života, pušenje, uzimanje određenih lijekova, genetski uzroci. Muškarci obično imaju niže vrijednosti, za razliku od žena kod kojih postoji pozitivan učinak ženskih spolnih hormona na HDL. Epidemiološke studije su pokazale da visoke koncentracije HDL (iznad 60 mg/dL) imaju zaštitni učinak od kardiovaskularnih bolesti kao što je ishemijski moždani udar te infarkt miokarda, a da s druge strane niske vrijednosti (ispod 40 mg/dL ili 1 mmol/L) povećavaju rizik od bolesti srca.

Način života i prehrana za dobar status HDL kolesterola

Nefarmakološkim načinima mogu se povećati razine HDL za 10-15%. To se primarno odnosi na prestanak pušenja, sniženje prekomjerne tjelesne mase, redovitu tjelesnu aktivnost, te najvažnije - promjenu prehrambenih navika. Kada je riječ o redovitoj tjelesnoj aktivnosti i učinku na HDL, jedna studija je istraživala utjecaj 12-mjesečnog programa vježbanja (biciklizam, trčanje, hodanje) kroz 4 dana u tjednu s postizanjem 60-80% maksimalne srčane frekvencije kod muškaraca s niskim vrijednostima HDL. Rezultati su pokazali da se prosječni HDL povećao 12 % kod muškaraca s normalnim vrijednostima te 6% kod onih s niskim vrijednostima HDL. Ipak, studije su pokazale kako tjelesna aktivnost nema takav zaštitni učinak na HDL u žena kao u muškaraca.

Značajna je i povezanost povećanog indeksa tjelesne mase (BMI) i niskog serumskog HDL-a. Velika metaanaliza preko 70 studija je pokazala da za svakih 4,5 kg gubitka na tjelesnoj masi, serumski HDL se povećava za 2 mg/dL. Kada se govori o masnim kiselinama i njihovom utjecaju na lipoproteine, poznato je da prehrana bogata trans masnim kiselinama povisuje LDL i snizuje HDL. S druge strane, populacije kod kojih postoji veliki unos omega-3 nezasićenih masnih kielina imaju nisku incidenciju srčanih bolesti. Dokazano je da čisti koncentrat ribljeg ulja u visokim dozama (više od 6 g na dan) može sniziti razine triglicerida u krvi i blago povisiti HDL. Umjerena konzumacija alkohola povisuje razine HDL te smanjuje učestalost kardiovaskularnih bolesti.. Konzumacija crvenog vina (oko 40 g alkohola dnevno u periodu od 2 tjedna) značajno povećava plazmatske vrijednosti HDL što pridonosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Pojedine studije su pokazale da prehrana s visokim glikemijskim indeksom povećava rizik od koronarne bolesti srca i dijabetesa tip 2. Takva prehrana snižava inzulinsku osjetljivost, što je kao i nizak HDL, povezano s rizikom od koronarne bolesti srca.

Gubitak suvišnih kilograma, prestanak pušenja i umjerena tjelesna aktivnost promjene mjere su promjena životnog stila koje doprinose povišenju vrijednosti HDL-a. Promjenom životnih, posebice prehrambenih navika, u smislu povećanog unosa namirnica bogatih omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, povećanim unosom vlakana putem voća, povrća i cjelovitih žitarica, izbjegavanjem hrane s visokim glikemijskim indeksom, te umjerenim unosom alkohola (posebice crvenog vina) dokazano je moguće povisiti vrijednosti HDL-kolesterola i time napraviti veliki korak prema zdravijem životu. Stoga je zdrava mediteranska dijeta s niskim glikemijskim indeksom najbolji izbor za postizanje poželjnih vrijednosti HDL-a u serumu.