Rezultati sistematiziranog pregleda 223 različita istraživanja koja su procjenjivala hranjive tvari i razinu onečišćenja u hrani, te 17 istraživanja na ljudima provedenih u razdoblju između 1996. i 2011., objavljeni su 4. rujna o. g. u časopisu Annals of Internal Medicine.

Kako bi pronašli prikladna istraživanja autori su pretražili 6 baza podataka: MEDLINE, EMBASE, CAB Direct, Agricola, TOXNET i Cochrane Library. Istraživanja uključena u analizu sadržavala su usporednu procjenu prehrambenih navika konzumiranja organski i konvencionalno uzgojene hrane, komparativnu procjenu nutritivne vrijednosti te komparaciju kontaminacije bakterijama, gljivicama ili pesticidima voća, povrća, žitarica, mesa, peradi, mlijeka i jaja uzgojenih na organski ili konvencionalan način

Istraživači su otkrili da nema razlike u razinama vitamina i hranjivih tvari (npr. askorbinska kiselina, kalcij, vlakna) između organski i konvencionalno uzgojenih proizvoda. Među organskim proizvodima u odnosu na konvencionalne pronađena je veća razina fosfora, no istraživači napominju kako je klinička značajka tog nalaza bila izrazito mala.

Rizik onečišćenja salmonelom i kampilobakterom je bio isti kod organske i konvencionalne piletine i svinjetine, a rizik izloženosti na antibiotike rezistentnim bakterijama bio je veći kod konvencionalno uzgojene piletine i svinjetine (razlika rizika [RD], 33%; 95% CI, 21% - 45%, P <.001). Rizik kontaminacije pesticidima je bio niži kod organskih proizvoda (RD, 30%; 95% CI, -37% do - 23%, P <0,001), a u konvencionalno uzgojenim proizvodima su razine pesticida bile unutar dopuštenih granica .

Istraživači priznaju da podaci ostavljaju prostora za diskusiju zbog ograničenog broja studija koje se bave organski uzgojenom hranom i heterogenosti dostupnih istraživanja, Napominju da su potrebna dugoročna istraživanja koja bi procjenjivala zdravstvenu prednost konzumiranja organski uzgojene hrane.