Cilj Usporediti raspodjelu rizičnih čimbenika za kardiovaskularnu bolest između kontinentalnih i mediteranskih područja i gradskih i seoskih područja u Hrvatskoj i istražiti razlike u ostvarivanju terapeutskih ciljeva liječnika opće prakse u različitim područjima.

Postupci Proveli smo multicentrično prospektivno istraživanje na 2467 sudionika oba spola u dobi od ≥40 godina koji su zbog bilo kojeg razloga posjetili 59 ordinacije opće prakse na području cijele Hrvatske (svibanj-srpanj 2008.). Naše je istraživanje bilo dio šireg istraživanja o kardiovaskularnom riziku i intervencijama u Hrvatskoj na razini obiteljske medicine. Ispitanici su intervjuirani upitnikom od 140 čestica za prikupljanje sociodemografskih podataka i podataka o kardiovaskularnim čimbenicima rizika. Mjerili smo indeks tjelesne mase i obujam struka i odredili biokemijske varijable uključujući krvni tlak, ukupni kolesterol, lipoprotein kolesterol visoke gustoće (HDL), lipoprotein kolesterol niske gustoće (LDL), trigliceride, glikemiju i uričnu kiselinu.

Rezultati Ispitanici iz kontinentalnih seoskih područja imali su značajno viši sistolički i dijastolički tlak (P<0,001), znatno češće su bili pretili (P=0,001), imali su veći obujam struka (P<0,001), i manje intenzivnu fizičku aktivnost (P=0,020). Ispitanici iz obalnih seoskih područja imali su viši HDL-kolesterol, ispitanici iz kontinentalnih seoskih i obalnih gradskih područja imali su viši LDL-kolesterol, a ispitanici iz seoskih kontinentalnih područja imali su značajno viši indeks tjelesne mase i obujam struka.

Zaključak Prevalencija rizičnih čimbenika za kardiovaskularnu bolest u populaciji Hrvatske je visoka. Veliki teret rizičnih čimbenika u kontinentalnom dijelu i seoskim područjima može se djelomično objasniti razlikama u životnom stilu.

Biserka Bergman Marković, Davorka Vrdoljak, Ksenija Kranjčević, Jasna Vučak, Josipa Kern, Ivan Bielen, Dragica Ivezić Lalić, Milica Katić, Željko Reiner