Štitna žlijezda je endokrini organ, smještena u prednjoj donjoj trećini vrata te poput potkove obuhvaća dušnik. Štitnjača luči dva hormona: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji su građeni od kemijskog elementa joda.
Za pravilan rad potrebna je komunikacija između žlijezda hipotalamus - hipofiza - štitnjača. Hipotalamus prima informacije iz periferije te ih prenosi u hipofizu koja onda odredi stupanj aktivnosti štitne žlijezde.
Hipotireoza je stanje smanjene funkcije štitnjače. Laboratorijski nalaz je snižena koncentracija hormona štitnjače i povišena vrijednost tiroid stimulirajućeg hormona (TSH). U prošlosti najčešći uzrok hipotireoze bio je nedostatak joda koji je obveznim jodiranjem soli nestao. Sada je najčešći uzrok kronični limfocitni tireoiditis (Hashimotov tireoiditis). To je autoimuna bolest kod koje organizam tkivo štitnjače prepoznaje kao strano i stvara protutijela. Postupno nastaje kronična destrukcija tkiva štitnjače što za posljedicu ima nemogućnost stvaranja dovoljne količine hormona. Bolest štitnjače češća je u žena, a učestalost raste s dobi.

U hipotireozi je smanjen bazalni metabolizam, uz smanjenje energetske potrošnje, usporenje fizičke i psihičke aktivnosti.
Bolest većinom sporo napreduje pa bolesnici ne primjećuju svoje tegobe jer se na njih polagano privikavaju. Simptomi hipotireoze su: slabost, pospanost, umor, depresija, pomanjkanje koncentracije, usporen ritam srca, neuredna i bolna menstrualna krvarenja, smanjen apetit, debljanje, promuklost, zatvor, blijeda i suha koža, podbuhlo lice, zadebljan jezik, natečene ruke i stopala, sniženo raspoloženje, bezvoljnost. U bolesnika s postavljenom sumnjom hipotireoze preporuča se učiniti pregled štitnjače, hormone štitnjače i TSH.
Liječenje hipotireoze je hormonska nadomjesna terapija levotiroksinom, sintetskim hormonom štitnjače. Doza hormona se titrira individualno, a ovisi o vrijednostima hormona štitnjače i TSH u krvi te o dobi i zanimanju bolesnika.
Preporuča se ograničiti unos namirnica koje mogu ometati apsorpciju joda: kupus, kelj, brokula, gorušica. Povoljno djeluje hrana koja poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Preporuča se redovita umjerena fizička aktivnost. Uvriježeno je mišljenje da bolesti štitnjače nastaju češće kao posljedica stresa, što nije sasvim točno. Stres može biti jedan od čimbenika koji pridonosi da se latentna bolest klinički manifestira.

Dr.sc. Martina Matovinović Osvatić, dr.med.
Klinika za unutrašnje bolesti KBC Rebro